Zagorje u Rijeci: štrukli, purica, licitarska srca i razgovor o luci

Rijeka je danas u znaku Zagorja. Na Korzu Zagorci predstavljaju svoje proizvode: od hrane i pića do tradicijskih igračaka i zanata. Susreli su se i predstavnici gospodarskih komora dviju županija, koji zajednički interes vide u riječkoj luci.

Manifestacija 100 posto zagorsko bila je prilika za susret predstavnika dviju gospodarskih komora. Njihov je cilj povezati gospodarstvo dviju županija, a komplementarne su metaloprerađivačka i građevinska industrija.
Velik interes postoji za kontejnerski prijevoz u riječkoj luci: predsjednik krapinsko-zagorske komore Josip Grilec istaknuo je da preko Rijeke mogu svoje staklo, keramiku, odijela, autodijelove, plastiku... izvoziti u sve krajeve svijeta. Vidoje Vujić iz Županijske komore Rijeka kaže da je riječki prometni pravac žila kucavica za sve poduzetnike ne samo u Hrvatskoj, nego i one s Bliskog istoka i iz srednje Europe.

Zagorje - bajka na dlanu - u pravom smislu riječi. Rijekom šeću srednjovjekovni vitezovi, Matija Gubec, oroslavska plemićka mladež, vozi prava kočija... Cjelodnevna animacija za posjetitelje počela je jutros prije 8 sati i trajat će do večeri. Riječani su mogli kušati puricu s mlincima te na brojnim štandovima kupiti zagorske specijalitete i ostale autohtone proizvode.

Ponuđeno nije samo sto posto zagorsko, već i sto posto prirodno i zaista ima svega: nude se pčelinji proizvodi, aronija, tradicijske igračake, licitarska srca, suhomesnati proizvodi... Zagorci su svoje predstavljanje u Rijeci počeli u četvrtak poslijepodne podizanjem balona Zagorac na Gatu Karoline Riječke, degustacijom zagorskih štrukli i zabavnim programom na Korzu.

Početkom tjedna predstavnici Krapinsko-zagorske županije obišli su riječki vrtić Bulevard i mališane darivali tradicijskim zagorskim tradicijskim drvenim igračkama koje su proizvedene u Mariji Bistrici i na UNESCO-ovoj su listi zaštićene kulturne baštine. Poslušajte što smo zabilježili na riječkom Korzu te na sastanku primorsko-goranskih i krapinsko-zagorskih gospodarstvenika: