Dobro došlo proljeće! Zašto dan ranije?

U školi smo učili da godišnja doba, osim jeseni, počinju 21. dana u mjesecu, pa tako podrazumijevamo da proljeće stiže 21. ožujka. Međutim, već dvadesetak godina proljeće dočekujemo 20. ožujka, a ove godine stiže u ponedjeljak u 22:24 sata.

Ako pitate meteorloge u DHZ PMS Rijeka oni će reći da je proljeće već stiglo. Naime, meteorolozi promatraju spuštanje i rast temperature te stanje u atmosferi. Prema tim podacima se meteorološka sezona koordinira prema kalendaru da bi svako godišnje doba trajalo tri mjeseca, znači proljeće, meteorološki, traje od 1. ožujka do 31. svibnja.

Ako pitamo astronome, oni promatraju položaj Zemljine orbite u odnosu na Sunce i računaju proljetni ekvinocij ili ravnodnevnicu, onda kada svijetli dio dana traje jednako kao i tamni, znači po 12 sati. Proljetna ravnodnevica može pasti bilo kada između 19. i 23 ožujka, ovisno o tome kada Zemljina rotacijska os dođe na 23,5 stupnjeva u odnosu na orbitu oko Sunca. 

U školi smo učili i da putovanje Zemlje oko Sunca zapravo ne traje 365 dana, nego četvrtinu dana dulje, a u kalendaru smo tome doskočili prijestupnom godinom. I kod dolaska godišnjih doba postoji pomak od nekoliko, ali moguće i više sati. Osim toga pomiče se i os rotacije Zemlje, ali je to toliko sporo da je primjetno tek tijekom više desetljeća. 

Dakle, trenutak dolaska astronomskog proljeća određuje se kao trenutak - doslovno sat, minutu, sekundu, stotinku... - u kojem je Zemljina os rotacije točno okomita na ravninu ekliptike, odnosno ravninu u kojoj Zemlja putuje oko Sunca. Tada svugdje na Zemlji dan i noć traju jednako i zato taj dan zovemo ravnodnevnicom.

Zanimljiv je podatak da će, prema proračunima koje prenose ne različitim internetskim stranicama, na sjevernoj Zemljinoj polutki proljeće početi 21. ožujka tek 2101. godine!

Kada će astronomski počinjati godišnja doba tijekom 2023. godine na internetskoj stranici zabilježila je ekipa Zvjezdarnice Zagreb, a podatke pronađite OVDJE.