Jurjevo u Liču - više od krijesa

U narodnoj predaji se blagdan Svetog Jurja često dovodi u vezu s razdobljem proljetnog buđenja i vegetacije te početka poljoprivrednih radova. Naselje Lič u Gorskom kotaru nastoji sačuvati obilježja jurjevske tradicije, a dio običaja proteklog vikenda je predstavljen u sklopu dvodnevne proslave blagdana. Doznali smo više o nasljeđu koje traje četiri stoljeća.

O dubokoj ukorijenjenosti narodne predaje naselja Lič, vezane uz jurjevsku tradiciju, govori podatak da je i mjesna Etnografska udruga nazvana po svecu zaštitniku tog goranskog naselja, Svetom Jurju. 

Njezin predsjednik Dražen Starčević ističe kako je u najpoznatijem blagdanskom običaju, paljenja jurjevskih krijesova, utkana bogata simbolika. Oni simboliziraju početak proljeća, a predaja kaže kako su upravo na blagdan 22. travnja vještice ili coprnice imale najveće moći, pa je vatra, kao simbol očišćenja, poništavala njihove zle sile. 

Dakako, vrijeme oko blagdana Svetoga Jurja u Gorskom kotaru je razdoblje buđenja vegetacije i početka poljoprivrednih radova te izvođenja stoke na ispašu nakon dugotrajne zime. Tih bi se dana, kaže Starčević, počele orezivati voćke, a grane bi se obavezno koristile kao materijal za izradu krijesa. 

U naselju Lič se čak jedan od ranih proljetnih cvjetova, narcis ili sunovrat, nazivao jurjevkom, što nije slučaj s nekim drugim krajevima gdje štuju istoga sveca. 

Prema sačuvanim podacima, u Liču je na lokaciji krijesa ostajao trag pepela preko kojeg bi se, pri prvom izvođenju na proljetnu ispašu, vodilo stoku, jer se vjerovalo da će blago na taj način biti zaštićeno od bolesti. 

U prošlosti je svaki dio naselja nastojao napraviti najveći krijes. Nastojanje da se pritom bude bolji od susjeda imalo je natjecateljska obilježja, pri čemu nisu uvijek poštivana pravila ferpleja. Naime, nakon početka gradnje krijesa ponekad je bilo uputno organizirati noćne straže, jer bi konkurencija znala u noćnim satima potpaliti prikupljene grane, pa bi, u slučaju da takva podvala uspije, posao tebalo počinjati ispočetka. 

Osim paljenja krijesa, sačuvana je i tradicija noćne šetnje s bakljama uoči Jurjeva, a ona je, pojašnjava Starčević, prisjećanje na običaj da pastiri, pri vraćanju stoke s ispaše prije blagdana mjesnog zaštitnika, pale grane, odnosno tzv. lomove i s njima u ruci odlaze kućama. 

U predaji naselja Lič sačuvane su i uspomene na brojne pastirske igre, pa se na blagdan Svetoga Jurja tradicionalno organizira natjecanje u bacanju potkove. 

Svetac se na slikama često prikazuje u trenutku dok ubija zmaja, a zmaj je u predaji simbol zla. Podneblje Gorskog kotara to je zmajoliko zlo često povezivalo s nedaćama koje donosi zima, poput nestašice ogrjeva i otežane dostupnosti liječnika, pa se s nestrpljenjem iščekivao blagdan koji je značio da je, nakon dugih zimskih mjeseci, teškoćama konačno došao kraj. Poslušajte: