Projekt solarnih panela Cresko-lošinjskog arhipelaga
Foto: Ilustracija / Shutterstock
Na Cresu je nedavno predstavljena Morska škovacera koja čisti plastični otpad iz luke, a u planu je gradnja i tri sunčane elektrane, pokraj Orleca i Filozića. Namjera nam je to što smo zeleni, održivi i još uvijek ne previše urbanizirani pretvoriti u komparativnu prednost, rekao je gradonačelnik Cresa Marin Gregorović.
Morska škovacera postavljena je u kutu akvatorija creske putničke luke, na lokaciji na koju morske struje donose otpatke. Uređaj vrijedan 38 tisuća kuna u potpunosti je financiran iz EU fondova, a prikuplja i privlači sav plastični otpad koji se nađe u blizini na površini mora, rekao je creski gradonačelnik Marin Gregorović koji dodaje da tijekom dana ta škovacera može prikupiti i do 1,5 kilogram plastičnog otpada.
Prazne je lučki redari, a namjera je podići svijest gostiju i domaćih da plastici nije mjesto u čistom moru. Creska morska škovacera druga je na sjevernom Jadranu i šesta uz hrvatsku obalu, rekao je Gregorović.
Zelenu orijentaciju na Cresu nastavljaju i gradnjom sunčanih elektrana, za koje je ponovno potaknut interes nakon rasta cijena energenata.
“Kao još uvijek zeleni otok idealni smo poligon za hrabre ekološke projekte.”
Marin Gregorović
Izgradnju najveće sunčane elektrane u Hrvatskoj, Orlec-Trinket Istok HEP je počeo u ljeto 2020. Sa snagom od 6,5 megavata, isporučivat će 8,5 milijuna kilovatsati godišnje. Iako je već trebala biti završena, gradnja je stala, a gradonačenik Cresa Marin Gregorović nije dobio odgovor zašto. "Čini se da je došlo do spora između investitora i izvođača, poslao sam upit Hrvatskoj elektroprivredi i još čekam odgovor", rekao je Gregorović koji se nada nastavku projekta nakon kojeg bi trebala slijediti i izgradnja sestrinske elektrane Orlec-Trinket Zapad.
No, gradonačenik kaže kako otočeni od te energije neće imati nikakve posebne koristi, pa su gradovi Cres i Mali Lošinj uz privatne otočke investitore osnovali energetsku zadrugu koja je počela projekt prikupljanja ulaganja za gradnju sunčane alektrane u Filozićima, u vlasništvu otočana. Gradonačelnik na sjeveru otoka očekuje vidljive rezultate za godinu, godinu i pol dana.
Gregorović je najavio i solarne panele na krovu vrtića i krovovima više privatnih kuća na Cresu i Lošinju. Plan Cresa je dekarbonizacija energetskog sustava otoka do 2040. godine, a krenuli su od odvajanja otpada i računaju na čišći pogon trajekata. Poslušajte razgovor:
Marin Gregorović o dekarbonizaciji otoka Cresa
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.