Povratak starog zanata: u Crnom Lugu ponovno izrađuju šindru

Šindra je tradicijski drveni pokrov fasada i krovišta kuća u Gorskom kotaru, a njegujući posljednjih godina vještinu njezine izrade, u Šumariji Crni Lug ne pridonose samo očuvanju jednog starog zanata, već korištenjem šindre nastoje obnoviti i neke objekte poduzeća Hrvatske šume. 

Priča o pokretanju izrade šindre pod okriljem Šumarije Crni Lug posljedica je spleta sretnih okolnosti, kaže Dražen Abramović, upravitelj radne jedinice koja posluje u sklopu Uprave Hrvatskih šuma – Podružnice Delnice. 

Naime, nastojeći nabaviti pogodna stabla jele za šindru, crnoluškoj Šumariji se za pomoć prije nekoliko godina obratio poznati goranski šindraš Anton Štimac, koji je bio angražiran na obnovi goranske etno-kuće Vesel u naselju Prezid.

Šumari su zahtjevu udovoljili, no desetak njih je uz Štimca usvojilo vještinu izrade šindre, čime je stvorena kvalitetna jezgra da se stečeno znanje širi i na druge zainteresirane radnike Hrvatskih šuma, ali i krene s obnovom nekih objekata u vlasništvu tog poduzeća.

Zasad najupečatljiviji obnoviteljski zahvat izveden je na dijelu fasade i krovištu lovačke kuće Suha Rečina, izgrađene u prvoj polovici prošlog stoljeća. Tijekom obnove je uočeno da su ispod sloj stare šindre, punih sedamdesetak godina, od propadanja ostale sačuvane grede i drugi dijelovi krovne konstrukcije. To je potvrdilo da se radi o otpornom pokrovu, a to pozitivno iskustvo bilo je i motivirajući čimbenik da se nastavi sa započetim projektom. 

U tom starom zanatu koriste se i specifični, tradicijski alati, a ključna za cijepanje je tzv. vagača. Kako bi se osigurao potreban broj tih alatki, u pomoć je priskočio vlasnik jedne od najstarijih goranskih kovačnica Franjo Urh iz Čabra, čija je radionica, prema nekim informacijama, izgrađena još u doba Zrinskih i Frankopana.

Za šindru iz Crnog Luga interes su počele pokazivati i ostale goranske šumarije, a uslijedili su i upiti građana, no njihovim će željama, kaže Abramović, biti moguće udovoljiti nastavi li se projekt uspješno razvijati te poveća li se broj budućih goranskih šindraša. Oni neće morati svladati samo specifičan način cijepanja šindre, već naučiti ponešto i o tome na koji način odabrati pogodno stablo jele za izradu tog drvnog pokrova.

Kada govorimo o starim zanatima, najvrjedniji je alat, slikovito rečeno, stečeno i sačuvano znanje o izradi šindre, što potiče nadu u opstanak tog dijela tradicijske baštine Gorskog kotara. Poslušajte priču: