CroAsan 06 12 2019

CroAsan 06 12 2019

Visovac - duhovnost i kultura na Biloj stini. Za potrebe te velike izložbe većina od petstotinjak predmeta iz franjevačke samostanske riznice, biblioteke i arhive nakon mnogih stoljeća prvi put napušta Visovac da bi kao jedna od najljepših i najspokojnijih hrvatskih veduta zaživjela pod krovom Muzeja za umjetnost i obrt kao središnje nacionalne baštinske institucije. Iz riznice preseljenog Visovca u Zagreb, vidjet ćete i primjerak Ezopovih basni iz 1487. O Ivanu Trnskom po 200.-toj obljetnici rođenja kao velikoj pojavi hrvatskog književnog i kulturnog života 19. st. Nije postojao događaj u kojem nije sudjelovao djelatno, novčano ili savjetom. Preporodna dvorana palače Narodnog doma HAZU, 5.prosinca bilo mjesto je posebnog programa u povodu 100 godina autobiografije Nikole Tesle, pod nazivom My Inventions– Moji pronalasci su autobiografske bilješke u kojima jeTesla rekao sve potrebno o sebi i svojim djelima.

Blago riznice franjevačkog samostana Majke od Milosti na Visovcu predstavljeno je, prvi put u skoro šest stoljeća postojanja, na izložbi Visovac: duhovnost i kultura na Biloj stini, koja je otvorena u zagrebačkome Muzeju za umjetnost i obrt 30. studenoga 2019. Izložba će biti otvorena do 2. veljače 2020.

Za potrebe te velike izložbe većina od petstotinjak predmeta iz franjevačke samostanske riznice, biblioteke i arhive nakon mnogih stoljeća prvi put napušta Visovac da bi kao jedna od najljepših i najspokojnijih hrvatskih veduta zaživjela pod krovom Muzeja za umjetnost i obrt kao središnje nacionalne baštinske institucije.

Rezultat tog opsežnog rada je i istoimena monografija koja prati izložbu, u kojoj je značenje Visovca predstavljeno kroz djelo istaknutih muzejskih stručnjaka i vanjskih suradnika koji su radili na obradi zbirki i njihovoj valorizaciji. Upravo će u toj monografiji biti predstavljeni rezultati istraživanja i valorizacija cjeline, sagledane kroz odrednice duhovnosti i kulture, kroz obnovljene predmete iz samostanske riznice i artefakte koji posvjedočuju stoljetne veze Gospina otočića s najistaknutijim umjetničkim, obrazovnim i kulturnim središtima Europe.

Rezultati trogodišnjeg rada na istraživanju, valorizaciji i stručno-znanstvenoj obradi korpusa kulturne i umjetničke baštine franjevačkog samostana na Visovcu predstavljeni su 29. listopada u Zagrebu. Na tom složenom interdisciplinarnom, izložbenom i nakladničkom projektu, koji je vodila muzejska savjetnica dr. sc. Anđelka Galić, autorica izložbe i urednica monografije, radio je tim vrsnih stručnjaka – kustosa, konzervatora i restauratora iz Muzeja za umjetnost i obrt, restauratora i konzervatora iz Hrvatskog restauratorskog zavoda, iz područnih odjela u Splitu, Zadru i Dubrovniku, kao i brojni restauratori, preparatori, konzervatori, fotografi, povjesničari umjetnosti, teolozi, znanstvenici s filozofskih fakulteta u Zagrebu i Splitu, filolozi, arhitekti, muzikolozi s Odjela za povijest hrvatske glazbe u HAZU i s Umjetničke akademije u Splitu i dr.

Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ snažno je podržala cijeli projekt, i kao glavni sponzor, ali i kao subjekt koji s otokom Visovcem vežu dugogodišnje prijateljstvo i suradnja u okviru Nacionalnog parka. Kroz stoljeća burne povijesti visovački franjevci pružali su utjehu i pomoć okolnom stanovništvu, pogođenom brojnim nasrtajima osvajača, glađu, bolestima i siromaštvom. Danas Visovac posjećuju ljudi iz cijeloga svijeta, hodočasnici i oni koji trebaju mir i ljepotu. Za polusatnog boravka na otoku posjetitelji mogu razgledati samostansku arheološku zbirku, zbirku povijesnog crkvenog ruha i posuđa i bogatu knjižnicu, s mnogim starim knjigama i inkunabulama. Među vrijednim umjetninama ističu se slike Bogorodica s Djetetom na prijestolju, rad Jurja Ćulinovića iz 15. st., Gospa Visovačka, rad nepoznatog autora iz 1576., Posljednja večera iz 17. st., i Krunjenje Bogorodice, rad mletačkog slikara G. B. Pitterija iz 18. st. Na Visovcu se čuvaju ferman sultana Mehmeda IV. iz 1672., kojim je franjevcima obećana sigurnost i zajamčen povrat imanja, i sablja Vuka Mandušića, narodnog junaka u borbama s Turcima. Visovačka knjižnica sadrži sedam inkunabula, knjiga tiskanih prije 1500. godine, od kojih se ističe primjerak Ezopovih basni iz 1487.

 

Ivan Trnski je rođen 1.5.1819. godine u učiteljskoj obitelji u Novoj Rači kod Bjelovara. Njegova obitelj bila je podrijetlom iz sela Novigrad Podravski.

Osnovnu školu završio je 1830. godine u Grubišinom Polju. Poslije očeve smrti prešao je u biskupsko sirotište u Zagrebu. Ondje je pohađao Klasičnu gimnaziju koju je završio 1837. godine. U Grazu je završio trogodišnji tečaj za administrativnog graničnog časnika.

Trnski je bio višegodišnji upravni časnik Krajiške uprave. Godine 1867. unaprijeđen je u potpukovnika, a 1869. u pukovnika. U razdoblju od 1871. do 1872. godine bio je privremeni upravitelj Bjelovarske županije. Prema nekim izvorima, na prijedlog ugarskog premijera Menyhérta Lónyaya Trnski je smijenjen od strane bana, dok se drugdje spominje da se sam povukao s dužnosti zbog političkih nesuglasica.

1901. godine je bio predsjednik Matice hrvatske. Pomogao je u osnivanju lista “Vijenac” kojemu je on dao ime, a 1869. godine, u njegovom prvom broju, objavio je pjesmu “Pjesma uz vienac”.

Ivan Trnski je pisao pjesme i pripovijesti, bavio se pitanjima jezika i metrike te je prevodio s engleskog, njemačkog, ruskog i češkog jezika. Bio je glavni organizator i prvi predsjednik Društva hrvatskih književnika.

U hrvatskoj književnosti je bio djelatan sedamdeset i pet godina, a kako je književnost smatrao prvenstveno sredstvom za rješavanje nacionalnih problema, nije ostavio djelo trajnije književne vrijednosti.

Surađivao je s mnogim časopisima, od “Danice” Ljudevita Gaja do “Savremenika” te s listovima “Neven” i “Vijenac”. Svojom poezijom je na poseban način obilježio hrvatsku književnost u 19. stoljeću.

Suvremenici su Ivana Trnskog za vrijeme ilirskog pokreta veličali kao najvećeg lirskog pjesnika i borca za narodna prava. Kasnija kritika odredila ga je kao ustrajnog prigodničara i vještog versifikatora.

Djela koja je objavio su “Pjesme”, “Zvekan opet na svietu”, “Učitelj Dobrašin”, “Kriesnice”, “Svakolika mu djela”, “Jezerkinje”, “Ana Lovićeva”, “Božićna slava i mir božanje”, “Ban Berislavić”, “Iz slavenske rodbine”, “Pripovijesti”, “Slava Krapine”.

Mnogi pjesnički tekstovi iz njegove pučki intonirane zbirke “Popievke i milostnice mu mladjenke” su uglazbljeni i neki od njih se izvode i danas.

Ivan Trnski je značajan i kao autor zagonetaka. Čiste zagonetke, anagrame, akrostihove, kombinacije itd. objavljivao tijekom 50 godina je s prekidima. Objavljivane su u “Zori dalmatinskoj”, “Nevenu”, “Prosvjeti”, “Glasonoši” i sarajevskoj “Nadi”. Prvu zagonetku objavio je u “Zori dalmatinskoj” početkom 1845. godine. Njegova prva zagonetka u “Nevenu” objavljena je 15.1.1852., a posljednja 23.11.1854. godine.

Objavljivao je pod pseudonimom Skrivnatin, što je anagram od Ivan Trnski, ili Skrevnatin, od Ivan Ternski.

Godine 1865. bio je zastupnik u Saboru, a 1871. je izabran za velikog župana Bjelovarske županije.

Trnski je inzistirao na čistoći hrvatskog jezika i zbog toga je svojim “trnskizmima” često znao izazvati negativne reakcije. Doživljavao je i omalovažavanja, a to se najviše odnosilo na zamjerke njegovim imenicama na -aj. On je umjesto glagolskih imenica od svršenih glagola radije koristio imenice na -aj.

Svoj najzreliji znanstveni članak potpisao je 1874. godine u “Vijencu”. U članku “O našem stihotvorstvu” je na temelju narodnih pjesama i poslovica pokazao kako se njihov ritam osniva na naglasku, a ne na kvantiteti. Neki su ga zbog spomenute rasprave nazvali ocem hrvatske metrike, a neosporno je i to da je učinio zaista mnogo toga za pravilnost i čistoću hrvatskog jezika.

U 172. knjizi Akademijina “Rada”, godinu dana prije svog devedesetog rođendana, objavio je raspravu “Rodu o jeziku”, u kojoj je iznio svoja razmišljanja o uklanjanju “nagrda” hrvatskog književnog jezika i novim razlozima i primjerima svojih ranije izrečenih misli o očuvanju hrvatskog jezika i izbacivanju tuđica. Uoči njegovog 90. rođendana, 30.4.1909. godine, priređena je velika proslava na kojoj su se okupili brojni uglednici tadašnjeg hrvatskog društvenog, kulturnog i političkog života, među kojima i predsjednici i predstavnici vodećih hrvatskih kulturnih institucija. Trnskog i njegovu obitelj na ulazu je dočekao predsjednik tadašnje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti Tadija Smičiklas s velikim brojem članova akademije. Govor su u svečanoj dvorani održali Ksaver Šandor Gjalski, kao tadašnji predsjednik Društva hrvatskih književnika, dr. August Musić, Krsto Pavletić i dr. Franjo pl. Marković.

U novije doba naglašavaju se njegove književne zasluge kao predstavnika prvog naraštaja hrvatskih romantičara, koji je pripremio put budućim naraštajima hrvatskih pjesnika. 

Umro je 30.6.1910. godine u Zagrebu.

 

Preporodna dvorana palače Narodnog doma HAZU jučer je bilo mjesto je posebnog programa u povodu 100 godina autobiografije Nikole Tesle.   

U povodu ove jedinstvene stogodišnjice jedan novi pogled na Nikolu Teslu s mnoštvom dosada malo poznatih pojedinosti predočit će kroz predavanja i dijalog akademik Vladimir Paar, prof. dr. sc. Davor Pavuna utemeljitelj i predsjedatelj Tesla World Foundation, prof. dr. sc. Darko Žubrinić s Fakulteta elektronike i računarstva kao iznimni poznavatelj teme Skolovanje Nikole Tesle u Hrvatskoj, prof. dr. sc. Darko Gojanović s iskustvom primjene Teslinih načela u radu s korporacijama Sun Microsystems, DEC, Compaq, Intel, Martina Furdek Hajdin dipl. ing. arh.- zamjenica župana Karlovačke županije - na čelu projekta Nikola Tesla Experience Center Karlovac te gost iz Mađarske gospodin István G. Kocsis, istraživač – autor opsežnog djela „Nikola Tesla i tajne svemira“. 

My Inventions – Moji pronalasci su autobiografske bilješke u kojima je Nikola Tesla rekao sve potrebno o sebi i svojim djelima.

Zato su ovi tekstovi fundamentalni u razumijevanju tako monumentalnog čovjeka koji je svojim mislima i djelom preobrazio i preobražava našu civilizaciju. Dio programa posebno će se baviti razdobljem života Nikole Tesle u njegovom kraju i zavičaju te školovanjem u Smiljanu, Gospiću i Karlovcu (tada Rakovcu koji je danas ulica u Karlovcu), a kasnije u Grazu i Pragu, te naglasiti presudni utjecaj profesora kojeg sam Tesla naziva “ingenioznim čovjekom”: kraljevskog profesora Martina Sekulića u Carskoj i kraljevskoj Velikoj realci koju je mladi Nikola Tesla pohađao 1871., 1872., 1873.  Očekuje se da će kao rezultat ovog događaja uslijediti zasebni popularno-znanstveni susreti u Mađarskoj, Austriji, Češkoj i zatim veliki zajednički susret u Hrvatskoj s ciljem povezivanja zemalja te institucija koje dijele naslijeđe izvrsnosti obrazovanja Austro-Ugarske Monarhije (naime, akademski krugovi u svim zemljama suglasni su da je Nikola Tesla najpoznatiji “plod” vrhunaca Habsburškog školstva, koje je tada bilo najbolje na svijetu). Za ovu posebnu priliku “u duhu Nikole Tesle” povezali su se Nikola Tesla Network kandidat za Kulturne rute Vijeća Europe, Tesla World Foundation Smiljan, Nikola Tesla Experience Centre Karlovac, Innovation Centre Nikola Tesla Zagreb i Udruga Nikola Tesla – Genij za budućnost.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Urednik emisije je Vesna Jurić Rukavina.

O emisiji CroAsan

CroAsan ili hrvatski san emisija je koja se bavi hrvatskim identitetom. Kroz zanimljive rubrike obrađuje književnost, glazbu, velikane hrvatske prošlosti, prirodnu i kulturnu bastinu, gastronomiju i etnografiju.

Pročitaj više

CroAsan
CroAsan

HRT – Radio Sljeme — Mozaik

CroAsan ili hrvatski san emisija je koja se bavi hrvatskim identitetom. Kroz zanimljive rubrike obrađuje književnost, glazbu, velikane hrvatske prošlosti, prirodnu i kulturnu bastinu, gastronomiju i etnografiju.

Sljedeća emitiranja

Petak, 31.01.2020. 18:30 - 18:55

Petak, 07.02.2020. 18:30 - 18:55