CroAsan 10.1.2020.

CroAsan 10.1.2020.

Povijesna priča o burgu Gvozdansko na Banovini i nemjerljivo junaštvo hrvatskih postrojbi koje su se beskompromisno branile od otomanskih osvajača nije samo priča o bitci već i upoznavanje s povješću i baštinom Banovine. Publicist i gorljivi povijesni istraživač Gvozdanskog, Damir Borovčak skreće pozornost i na hitnu obnovu današnje ruševne utvrde, kao i važnost hodočasničkog spomen-pohoda u Gvozdansko. O hrvatskim Božićnim pjesmama, vremenu nastajanja ali i njihovom značenju govori profesor crkvene glazbe i glazbene pedagogije na Učiteljskom fakultetu u Petrinji Tihomir Prša. A povodom Dana Muzičke akademije, najavljujemo Koncert na dar. .

Iz povijesi Gvozdanskog - u osvit zore 13. siječnja 1578. Ferhat-paša zapovjedio je svoj svojoj vojsci da krene na juriš prema utvrdi zametenoj snijegom. Kad su Turci prišli gradu ni puška nije planula, a na bedemima su stajali nepomični stražari s oružjem u rukama. Kad su Turci provalili gradska vrata, u gradu su našli samo nepomična tijela hrvatskih junaka, muškaraca, žena i djece, bez hrane, vode ili drva za ogrjev. Taj prizor ganuo je mnoge turske zapovjednike, a osobito Ferhat-pašu, te je paša odredio da se u čast svih branitelja Gvozdanskog, koje nije pobijedio, pronađe svećenik te da se mrtvi branitelji pokopaju na kršćanski način uz vojne počasti. Osim toga, preostalu šačicu malobrojnih stanovnika cijelog tog kraja oslobodio je od teških poreza i nameta kakve su imali drugi zauzeti krajevi, jedino su trebali izdvajati 400 dukata danka godišnje za obranu. Dodajmo da je hrvatski političar i književnik Ante Tresić Pavičić napisao ikad najveći hrvatski ep. Sastoji od 21 406 rimovanih deseteraca u 24 pjevanja. Pisao ga je tri godine od 1937. do 1940 godine. Nadahnuće su mu bila djela fra Andrije Kašića Miošića. Tresić Pavičić je svoje djelo nazvao "najviteškijim i najnevjerojatnijim djelom u povijesti čovječanstva". Objavljen je posmrtno, tek šest desetljeća poslije, 2000. godine.

U vremenu smo kad još možemo uživati u svim Božićnim pjesmama, o izvorno hrvatskim pjesmama, vremenu nastajanja ali i njihovom značenju govori profesor crkvene glazbe i glazbene pedagogije na Učiteljskom fakultetu u Petrinji Tihomir Prša. 

Dok Muzička akademija polako hrli prema 100.-toj obljenici koja je 2021. godini. važan je svaki "rođendan" pa pa povodom Dana Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu, u subotu, 11. siječnja 2020. u 19:30 sati u koncertnoj dvorani Blagoja Berse održat će se već tradicionalni Koncert na dar na kojem će nastupiti studenti Muzičke akademije kao solisti i u ansamblu uz Zagrebačke soliste. Na programu će biti djela J. S. Bacha, N. Paganinija, B. Papandopula i L. van Beethovena, a kao solistice će nastupiti pijanistica Barbara Cvitanović, violončelistica Lucija Pejković i udaraljkašica Suzana Komazin.

 

Urednik emisije je Vesna Jurić Rukavina.

CroAsan 10.1.2020.

Preuzmite datoteku

CroAsan 10.1.2020. 10,4 MB

O emisiji CroAsan

CroAsan ili hrvatski san emisija je koja se bavi hrvatskim identitetom. Kroz zanimljive rubrike obrađuje književnost, glazbu, velikane hrvatske prošlosti, prirodnu i kulturnu bastinu, gastronomiju i etnografiju.

Pročitaj više

CroAsan
CroAsan

HRT – Radio Sljeme — Mozaik

CroAsan ili hrvatski san emisija je koja se bavi hrvatskim identitetom. Kroz zanimljive rubrike obrađuje književnost, glazbu, velikane hrvatske prošlosti, prirodnu i kulturnu bastinu, gastronomiju i etnografiju.

Sljedeća emitiranja

Petak, 31.01.2020. 18:30 - 18:55

Petak, 07.02.2020. 18:30 - 18:55