CroAsan 15022019

CroAsan 15022019

Obilježen je Svjetski dan radija, a za otkriće radio valova zaslužan Nikola Tesla. Kako je došlo do tog otkrića i koliko je ono utjecalo na daljnu znanost? Kako se ljubav izražavala nekada, kako su izgledale tradicijske vjenčanice i još mnogo toga saznali smo u Etnografskom muzeju gdje se održava izložba „Crveni pijetao – crna kokoš: kultovi plodnosti, obredi, običaji i vjerovanja“. Ljubavne su stihove po uzoru na velikog talijanskog pjesnika Franceska Petracu pisali i hrvatski petrarkisti čije je poezija sakupljena u zborniku Nikša Ranjine. Tko su sve oni bili, uz odabir renesansne ljubavne poezije!

Nikola Tesla jedan je od najvećih izumitelja u povijesti zaslužan za bolji i napredniji svijet u kojem danas živimo.

Taj naš znanstvenik i izumitelj rodio se u malenom mjestu Smiljanu te kao dječak nije ni sanjao da će jednom živjeti u svjetskom New Yorku gdje će svojim izumima mijenjati budućnost.

Nakon što je završio visoku tehničku školu u Grazu započeo je raditi u središnjem telegrafskom uredu u Budimpešti, a zatim u Telefonskoj centrali gdje je učinio niz poboljšanja. U Budimpešti je Tesla započeo svoja prva velika otkrića davne 1882. godine.

Dok je s prijateljem šetao parkom, iznenada je uzeo štap i u pijesku nacrtao skicu svojeg indukcijskog motora za koji je u knjizi Electric motors and drives 1990. Augustin Hughes ustvrdio: “Stručna se javnost slaže: Teslin indukcijski motor jedan je od najelegantnijih i najgenijalnijih izuma u povijesti čovječanstva.” I upravo tom trenutku genijalnosti možemo zahvaliti što danas imamo osvjetljeni svijet.

Dvije godine nakon tog otkrića otišao je u Ameriku, najprije je radio kod Edisona, ali ga je uskoro napustio. Nepregledan niz stupova i električnih vodova koji su prekrivali nebo New Yorka natjerali su ga na razmišljanje o jednostavnijim i učinkovitijim načinima distribucije električne energije. Te je ubrzo došao do otkrića izmjenične struje.

Tesla je osmislio i izumio još mnogo toga, između ostalog zaslužan je i za otkriće radio valova. Zahvaljujući tome otkriću mi smo nedavno obilježili Svjetski dan radija, a kako je došlo do toga otkrića reći će nam dr.sc. Marijana Borić, s Odsjek za povijest prirodnih i matematičkih znanosti HAZU-a. 

 

Оpstanak čovjeka uvijek je neposredno vezan uz prirodu i njenu nepredvidljivost. S potrebom da stvori stabilnu egzistenciju, čovjek čini niz aktivnosti koje bi trebale omogućiti sigurno sučeljavanje sa sušama, nestašicom hrane, bolestima, smrti, itd. Stalno ponavljanje takvih simboličkih aktivnosti, dovelo je do pojave raznih obreda i kultova. Neki od njih su usmjereni prema određenim vitalnim funkcijama ljudskog tijela. Među njima su kultovi plodnosti koje možete upoznati na gostujućoj izložbi  Muzeja Makedonije i Arheološkog muzeja u Skopju koja se do sedmog travnja održava u Etnografskom muzeju pod nazivom „Crveni pijetao – crna kokoš: kultovi plodnosti, obredi, običaji i vjerovanja“.  Središnji dio izložbe čini arheološko i etnološko kulturno nasljeđe koje u sebi sadrže elemente tjelesnoga i seksualnosti. Pored prapovijesnih figurica, antičkih posuda i svjetiljki, na izložbi se može vidjeti i mnoštvo predmeta koji su dio karnevala, vjenčanja i ostalih obreda prijelaza. O samim kultovima plodnosti više će nam reći kustosica izložbe etnologinja Gordana Viljetić te ukazati na zajedničku tradiciju koju baštine hrvatska i makedonska kultura kada je o njima riječ.

Francesco Petrarca talijanski je pjesnik i humanist. Sin je firentinskog građanina koji je, poput Dantea, bio prognan iz Firenze. Veći je dio života proveo u Avignonu, gdje se 1327. godine zaljubio u udanu ženu Lauru. Time započinje njegova ljubavna patnja koju će ovjekovječiti u svom najpoznatijem djelu, zbirci pjesama ''Kanconijer''. Veliki uzor Petrarca je bio hrvatskim pjesnicima koji su po njemu dobili naziv petrarkisti, a među kojima se ističu Šiško Menčetić, Hanibal Lucić, Džore Držić, Mavro Vtranović i Dinko Ranjina. Petrarkini oponašatelji pojavili su se u Italiji već potkraj XIV. st., ali je puni zamah taj fenomen doživio u drugoj polovici XV. st.

Najstariju rukop isnu zbirku hrvatskih petrarkističkih pjesama počeo je zapisivati 1507. N. Ranjina, a M. Držić  je, parodirajući postupke prethodnih hrvatskih petrarkista, utemeljio antipetrarkističke elemente u svojim komedijama, premda je i sâm sastavio petrarkistički ljubavni kanconijer.

TIPIČNI MOTIVI PETRARKISTIČKE LIRIKE su zlatna kosa, tanke crne obrve, rumeno lice, rumene usne, zubi kao biseri i još mnogi epiteti kojima po uzoru na Petrarku hrvatski pjesnici opisuju svoju muzu, odnosno vilu kako je većina hrvatskih renesansnih pjesnika zvala glavnu junakinju svojih pjesama.

Najljepši primjer petrarkističke poezije donosi Hanibal Lucić svojom pjesmom „Jur ni jedna na svit vila“;

 

Jur nijedna na svit vila

Lipotom se već ne slavi,

Jer je hvale sve skupila

Vila kâ mi sarce travi.

Ni će biti, ni je bila,

Njoj takmena kâ se pravi.

Lipotom se već ne slavi

Jur nijedna na svit vila.

Varhu njeje vedra čela

Vridna ti se kruna vidi

Od kosice ku je splela

Kojom zlatu ne zavidi,

Svakomu je radost vela

Kad ju dobro razuvidi.

Vridna ti se kruna vidi

Varhu njeje vedra čela.

Obarve su tanke i čarne

Nad čarnima nad očima,

Čarne oči kada svarne,

Človik tugu premda ima,

Tuga mu se sva odvarne

Za vesel'je koje prima.

Ne daj vrime da ju shara

Do skončan'ja sega svita.

Ova lipost uzorita

Grihota bi da se stara.

 

Urednik emisije je Vesna Jurić Rukavina.

O emisiji CroAsan

CroAsan ili hrvatski san emisija je koja se bavi hrvatskim identitetom. Kroz zanimljive rubrike obrađuje književnost, glazbu, velikane hrvatske prošlosti, prirodnu i kulturnu bastinu, gastronomiju i etnografiju.

Pročitaj više

CroAsan
CroAsan

HRT – Radio Sljeme — Mozaik

CroAsan ili hrvatski san emisija je koja se bavi hrvatskim identitetom. Kroz zanimljive rubrike obrađuje književnost, glazbu, velikane hrvatske prošlosti, prirodnu i kulturnu bastinu, gastronomiju i etnografiju.

Poslušajte

Croasan 07.06.2019.
Petak, 07.06.2019 17:15

CroAsan 31.5.2019.
Petak, 31.05.2019 17:15

CroAsan 24.5.2019.
Petak, 24.05.2019 17:15