CroAsan 22032019

CroAsan 22032019

Kako pričati drevne, priče, bajke i legende i zašto postoji Svjetski dan pripovjedanja. I jedan Vodenduh je našao svoj prostor u današnjoj emisiji, a o mitskim bićima Medvednice i samoborskog kraja govori Zdenko Bašić. A gdje se čuvaju hrvatske narodne bajke i najstariji primjerci priča -zna ravnateljica NSK u Zagrebu Tatijana Petrić. U CroAsanu poslušajte kako i tko sve čuva nasljeđe književnika Ivana Gorana Kovačića, i kako to rade članovi Studentskog kulturno umjetničkog društva Ivan Goran Kovačić.

Svjetski dan pripovijedanja obilježen je 20. ožujka. Na taj dan smo se prisjetili narodnih priča koje je zasigurno svatko od nas mogao čuti pripovijedati od svojih starijih. Slavenska su vjerovanja na našem području ostavila brojne tragove koji su, isprepleteni s maštom narodnih kazivača, oblikovali mnoge pučke priče i predaje. Ono što je je u njima najzanimljivije su brojna neobična bića mitskih korijena s nadnaravnim obilježjima. Vještice, vile, patuljci, duše mrtvih bića su koja ćemo naći u gotovo svakom hrvatskom kraju, no svaki od njih posjeduje i vlastiti ansambl likova. Priča koja slijedi opisuje Vodenduha, biće iz mašte prisutno u samoborskoj okolici. Vodenduh dolazi iz slavenske mitologije gdje se naziva vodenjak. Tamo se opisuje kao biće koje boravi u dubokim vodama, morima, rijekama, močvarama, jezerima odakle vreba na ljude želeći ih utopiti.  

Samoborski kraj bogat narodnim pričama i bićima koja iz njih izranjaju je i samoborski kraj. U drevnim pričama toga kraja jedni od neobičnih likova koji se pojavljuju su Bergmani, mitska bića koja žive u rudniku i čuvaju njegovo blago. A koja se još bića pojavljuju u samoborskim pričama reći će nam Zdenko Bašić autor knjige „Sjeverozapadni vjetar“ posvećene mitovima i legendama sjeverozapadnog dijela Medvednice i samoborskog kraja. 

A u doba kada nije bilo masovnih medija, vrijeme je obilovalo je pripovijedačima, usmenim kazivačima, oni su prenosili priče, legende i predaje, pripovijedali bajke i tako zabavljali, opominjali, ali i podučavali svoju zajednicu. Danas su oni rijetka pojava, ali još se ponegdje mogu naći nadareni pojedinci koji s radošću prenose priče, jedna od njih je i profesionalna pripovijedačica koja ovih dana ima pune ruke posla, Jasna Held

Karakteristika usmene književnosti jest da živi u riječima pripovijedača i dugo vremena nije bila zapisana, ona postojala još u vremenu bespismenosti, a karakteristična je za nepismene zajednice, no pojavom tiska kada je knjiga postala dostupna svima, i djela usmene književnosti počela su se zapisivati, a njihovu su vrijednost prvi prepoznali braća Gimm koji su popisali bajke njemačkoga kraja 1812. godine pod nazivom „Dječje i obiteljske priče“. Trnoružica, snjeguljica, crvenkapica, Ivica i Marica i ostele poznate nam priče izvor imaju i prikupljenim narodnim pričama braće Grimm. A gdje se čuvaju hrvatske narodne bajke reći će nam ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Tatijana Petrić.

Urednik emisije je Vesna Jurić Rukavina.

 

 

 

O emisiji CroAsan

CroAsan ili hrvatski san emisija je koja se bavi hrvatskim identitetom. Kroz zanimljive rubrike obrađuje književnost, glazbu, velikane hrvatske prošlosti, prirodnu i kulturnu bastinu, gastronomiju i etnografiju.

Pročitaj više

CroAsan
CroAsan

HRT – Radio Sljeme — Mozaik

CroAsan ili hrvatski san emisija je koja se bavi hrvatskim identitetom. Kroz zanimljive rubrike obrađuje književnost, glazbu, velikane hrvatske prošlosti, prirodnu i kulturnu bastinu, gastronomiju i etnografiju.