Dvorac Klenovnik-očuvanost baštine i javna funkcija

Dvorac Klenovnik-očuvanost baštine i javna funkcija Dvorac Klenovnik-očuvanost baštine i javna funkcija
Dvorac Klenovnik, danas OB za plućne bolesti i TBC, foto: N.P. Dvorac Klenovnik, danas OB za plućne bolesti i TBC, foto: N.P.
Dvorac Klenovnik, sačuvani restaurirani i konzervirani  detalji Dvorac Klenovnik, sačuvani restaurirani i konzervirani  detalji
Na putu do kapele sv. Volfganga - Marijin put, foto: N.P. Na putu do kapele sv. Volfganga - Marijin put, foto: N.P.
Dovorac Klenovnik iz zraka, foto: N.P. Dovorac Klenovnik iz zraka, foto: N.P.

Na području 14 županija kontinentalne Hrvatske nalazi se 101 dvorac upisan u Registar kulturnih dobara. Potencijal je velik ali je obnova i održivo korištenje otežano zbog vlasničke strukture, financijskih ulaganja, konzervatorskih zahtjeva te percepciji investitora o ograničenoj namjeni. Dvorac Klenovnik, zbog prenamjene zadnjeg vlasnika u lječilište, a onda i osnivanja OB za plućne bolesti i TBC nije doživio sudbinu totalnog propadanja i devastacije jer je u javnoj funkciji. Dvorac Klenovnik je spomenik nulte kategorije. Podignut je 1616.g. i poznat je pod nazivom hrvatski Versailles. Sagradio ga je Ivan II Drašković s 90 soba i 365 prozora. Jedini izvorni interijer unutar dvorca-bolnice je kapela sv. Antuna Padovanskog jedna od naših najvećih i najuređenijih dvorskih kapela, biser klenovničke ljepote ističe naš gost mons. Nedjeljko Pintarić, svećenik Zagrebačke nadbiskupije koji je vrlo zauzet na očuvanju i promicanju kulturne i umjetničke baštine te razumijevanja iste u kontekstu pastoralne korisnosti.

Najveći dvorac u Hrvatskoj je dvorac Klenovnik, spomenik nulte kategorije. Prema najstarijem natpisu u dvorcu, Klenovnik je podignut 1616. godine sudeći prema latinskom natpisu u unutrašnjem dvorištu, koji među ostalim kaže: Nek' stoji dom taj dok mrav ne ispije more i kornjača ne obiđe svijetom... kazuje nam mons. Nedjeljko Pintarić, svečenik Zagrebačke nadbiskupije koji je i dugogodišnji promicatelj sakralne baštine i kulture. Uz sve vrijednosti toga dvorca kojega je sagradio ban Ivan II Drašković u obliku četverokrilne ranobarokne dvokatne građevine s unutrašnjim dvorištem, 90 soba i 365 prozora. Uz dvorac se nalazi perivoj koji je početkom 19. stoljeća dobio svoj konačni izgled. Na istočnom rubu perivoja bilo je jezero veliko 1,5 hektara. U 19. st. je Juraj VI Drašković prodao Klenovnik kako bi obnovio Trakošćan. Klenovnik je kupio tadašnji austrijski ministar financija barun Bruck. Njegovi nasljednici prodali su dvorac, koji od tada mijenja često vlasnike koji ne znaju što će s tako velikim dvorcem. 1922. godine vlasnikom dvorca postaje grof Ivan Bombelles, posljednji vlastelin Klenovnika. On je 1925. godine prodao dvorac i nešto zemlje Središnjem uredu za osiguranje radnika u Zagrebu koji je 1927. godine u preuređenom dvorcu otvorio sanatorij za bolesne radnike.  U dvorcu se nalazi i velika prostorija u kojoj su se za banovanja Ivana III Draškovića održavale banske konferencije. Od izvornog interijera dvorca preživjela je jedino kapela sv. Antuna Padovanskog koja je jedna od naših najvećih i najraskošnije uređenih dvorskih kapela te spada u niz bisera klenovničke ljepote. Uređena je 1738. godine zauzimanjem grofice Katarine Drašković rođene Brandis. Iz 1738. godine potječu štukature, a drveni oltari su raskošna kiparska djela iz 1741. godine. Sačuvano je više fotografija interijera dvorca s početka 20. stoljeća. 

Nedaleko Klenovnika, u mjestu Vukovoj, nalazi se kapela svetog Wolfganga, do koje vodi put dug 4 km, a u uz njega se nalazi 15 kamenih pilova koji predstavljaju 15 postaja svete krunice. Pilovi potječu iz 17.st. , no i sama povijesna znanost nije usuglašena oko razloga njihova nastanka niti oko toga tko ih je dao postaviti. Jedna teorija govori kako je to bio grof Ivan IV Drašković te da su pilovi trebali biti putokazi k prošteništu uz koje bi se hodočasnici odmorili i pomolili. Kako god bilo, ovaj Marijin put svakako je jedan od značajnijih spomenika hrvatske sakralne baštine – hrvatski Mariazell. Pilovi su tijekom stoljeća više puta stradali te ih je 2008. samo 9 bilo očuvano u fragmentima, a 6 ih je potpuno nestalo. Povodom 500. obljetnice izgradnje kapele pristupilo se njihovoj obnovi tj. rekonstrukciji koja je završena 2015.g.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

"Nepregledno blago" radijski pregledavamo četvrtkom u 18 sati i 30 minuta! Urednica je Vesna Jurić Rukavina.

O emisiji Nepregledno blago

Emisija je koja se bavi hrvatskim identitetom. Kroz zanimljive rubrike obrađuje književnost, glazbu, velikane hrvatske prošlosti, prirodnu i kulturnu bastinu, gastronomiju i etnografiju. Otkrivamo zanimljivosti iz bogate tradicije i predstavljamo vam čuvare i promotore nepreglednog blaga Hrvatske.

Pročitaj više

Nepregledno blago
Nepregledno blago

HRT – Radio Sljeme — Obrazovanje, turizam, društvo, umjetnost, mozaik, znanost

Emisija je koja se bavi hrvatskim identitetom. Kroz zanimljive rubrike obrađuje književnost, glazbu, velikane hrvatske prošlosti, prirodnu i kulturnu bastinu, gastronomiju i etnografiju. Otkrivamo zanimljivosti iz bogate tradicije i predstavljamo vam čuvare i promotore nepreglednog blaga Hrvatske.

Sljedeća emitiranja

Četvrtak, 09.12.2021. 18:30 - 18:55

Četvrtak, 16.12.2021. 18:30 - 18:55