Omiš - spoj rijeke, mora i planine

Omiš - spoj rijeke, mora i planine Omiš - spoj rijeke, mora i planine
Omiš, foto: Vesna Jurić-Rukavina Omiš, foto: Vesna Jurić-Rukavina
Omiš, foto: Vesna Jurić-Rukavina Omiš, foto: Vesna Jurić-Rukavina
Omiš i Cetina, foto: Vesna Jurić -Rukavina Omiš i Cetina, foto: Vesna Jurić -Rukavina

Rijeka Cetina i ušće i visoke strme stijene koje su se nadvile nad gradom, ostavljaju jak dojam o Omišu kao da je isklesan u planini. Vjetrovit dan i bura koja je nemilice puhala ovoga puta onemogućili su odlazak na tvrđavu Fortica. Sve ima svoje zašto, pa treba se vratiti i s tog mjesta kao na dlanu gledati ljepotu grada, kanjona rijeke Cetine te otoke Brač, Hvar i Šoltu. Ova je priča nastala na Trgu ispod žižule.

Omiš u vrijeme mirovanja i bez navlae turista, dao mi je sve ono što čovjek poželi kad se isključimo iz prevelike užurbanosti u kojem mi ubrzavamo vrijeme sami, a manje vrijeme nas.
Rijeka Cetina i ušće i visoke strme stijene koje su se nadvile nad gradom, ostavljaju jak dojam o Omišu kao da je isklesan u planini.
Sve to ima veze s burnom prošlošću koja je poznata po gusarima i njihovima aktivmostima te potrebi da se napravi zaklon i sklonište.
Omiški gusari bili su strah i trepet Jadrana i redovito su napadali papinske galije, trgovačke brodove Venecije, Dubrovnika, Kotora, Splita i drugih tadašnjih sila. Nakon poraza u Drugom križarskom ratu koji su protiv Omiških gusara poveli Mlečani 1286. godine, gusarstvo se polako počelo gasiti.
Omiški gusari koristili su tzv. omiške strijele, brodove na vesla, vrhunskih plovnih karakteristika. Jedna od najvažnijih bila je plitak gaz koji im je omogućavao povlačenje u plitko korito rijeke Cetine. Na samom ulazu u more, Omiški gusari sagradili su podvodni zid koji je bio nevidljiv s površine mora. U zidu je bio maleni prolaz kroz koji su mogli proći samo omiški brodovi, a prolaz se nakon toga zatvorio lancem. U slučaju da je neprijateljski brod pokušao progoniti omiški prema Cetini, brzo bi doživio iznenađenje i nasukao se kada je postajao vrlo lak plijen za gusare.
Od 15. do kraja 18. stoljeća Omiš je bio pod vlašću Venecije. U tom razdoblju sagrađene mnoge kuće i palače, a sam grad bio je s tri strane okružen zidinama, dok ga je s četvrte strane štitila strma visoka planina. Tijekom 19. stoljeća, gradske zidine su većim dijelom porušene, kako bi se omogućio daljnji razvoj grada. Nakon pada Mletačke Republike 1797. godine grad je pod upravom Austrije. U kratkom periodu njime vladaju Francuzi u vrijeme Napoleonove vlasti nad Dalmacijom.
Sa zapadne strane rijeke Cetine nalazila se Poljička Republika, administrativno područje koje je bilo potpuno neovisno i samostalno od 13. do početka 19. stoljeća, kada ju je francuski general Marmont okupirao i ukinuo joj samostalnost.
Za razliku od aristokratske Dubrovačke Republike, Poljička Republika bila je seljačka. Glavni zakonski akt Republike bio je Poljički statut, koji je uz Vinodolski zakonik jedan od najstarijih i najvažnijih povijesnih dokumenata. Pisan je hrvatskom čakavicom. Statut se može vidjeti u Gradskom muzeju u Omišu.
Prošetati gradom,ući u crkvu Svetog Mihovila s nevjerojatno zanimlljivim pročeljom i umjetničkim djelima, zastati na trgu ispred crkve, mjestu održavanja Omiškog festival dalmatinskih klapa. Zanimljivim stepenicama kroz povijesnu jezgru uz prekrasne stare kamene kućice, put vodi do tvrđave Mirabela iz 13. stoljeća. Zasigurno jedan od važnih simbola Omiša. Vjetrovit dan i bura koja je nemilice puhala ovoga puta onemogućili su odlazak na tvrđavu Fortica. Sve ima svoje zašto, pa treba se vratiti i s tog mjesta kao na dlanu gledati ljepotu grada, kanjona rijeke Cetine te otoke Brač, Hvar i Šoltu.
Ova je priča nastala na Trgu ispod žižule s direktoricom ureda TZ Omiš, Petrom Bartulović.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Autorici emisije je Vesni Jurić Rukavina za "Prstom po globusu" dodijeljena posebna Zahvalnica 2013.

Povelja 2016. "Marco Polo" FIJET-a Hrvatska, koji je dio najstarijega svjetskog profesionalnog udruženja turističkih novinara i pisaca o turizmu "FIJET".

U formi radio dokumentarne drame u kojoj je prilagodila putopis iz Istre o Vrćinu, za "Zaboravljenu gradinu" osvojila kao prvi autor na Međunarodnom festivalu igrane i dokumentarne radiodrame Prix Marulić, treću nagradu, 2016.g.  

2017. uručena joj je međunarodna turističke nagrade POVELJA FEST 2017. Nagrada se dodjeljuje na temelju ocjene i obrazloženja Povjerenstva turističkih novinara, a dodjeljuje je Europski savez turističkih novinara (FEST) iz Rima. Vesna Jurić Rukavina već niz godina na HRT – Radiju Sljeme uređuje i vodi radijski putopis Prstom po globusu, a nagradu je osvojila za dugogodišnje promicanje turizma i baštine u sklopu te emisije te zbog angažiranosti u Svjetskoj federaciji novinara u turizmu i putopisaca. Riječ je o međunarodnoj nagradi utemeljenoj prije 35 godina u Rimu.

 

O emisiji Prstom po globusu

Radio putopis obilježen je zapažanjima, dojmovima i razmišljanjima o svemu što zaokuplja autoričinu pažnju na putovanju. Riječ je najčešće i o potpuno nepoznatom ili tek otkrivenom. Vesna Jurić Rukavina "svojim" prstom iz tjedna u tjedan donosi nove priče iz Hrvatske ili svijeta.

Pročitaj više

Prstom po globusu
Prstom po globusu

HRT – Radio Sljeme — Glazba, kultura, zabava, obrazovanje, religija, turizam, društvo, život, umjetnost, književnost, mozaik, filozofija, dokumentarni program

Radio putopis obilježen je zapažanjima, dojmovima i razmišljanjima o svemu što zaokuplja autoričinu pažnju na putovanju. Riječ je najčešće i o potpuno nepoznatom ili tek otkrivenom. Vesna Jurić Rukavina "svojim" prstom iz tjedna u tjedan donosi nove priče iz Hrvatske ili svijeta.

Sljedeća emitiranja

Nedjelja, 25.08.2019. 13:30 - 14:00

Nedjelja, 01.09.2019. 13:30 - 14:00

Poslušajte

Sinj i oko njega - Repriza
Nedjelja, 04.08.2019 13:30

TIBETSKI DRAGULJI - JEZERO NAMTSO - R
Nedjelja, 14.07.2019 13:30

Delnice - Zeleno srce Hrvatske
Nedjelja, 16.06.2019 13:30

Gorski kotar - između sna i jave
Nedjelja, 09.06.2019 13:30