Trakoščćanski zapisi 2.dio

Trakoščćanski zapisi 2.dio

Mnogo je zanimljivosti na sve strane... Ostala mi je jedna enigma - ispred spavaonice je predsoblje i portret carice Marije Terezije. Zašto je poznata carica baš tamo? Spuštati se spiralnim stubama neposredno ispod kule poseban je izazov. Škripe stube, 56 metara visine (visina 12. kata) savladali smo bez vrtoglavice a odna ravno u atrij. Zanimljiv. Mali atrij a veliki bunar!

Do dvorca Trakošćan stigli smo cestom oko brda. Može se i poprijeko drvenim stubama.

Nastavljamo malo drugačiji hod kroz dvorac, uz Andreju Srednjoselec kustosicu muzeja Dvor Trakošćan i ravnatelja ustanove Adama Pinatrića. Podsjećam da današnji izgled datira iz sredine 19. stoljeća kada je provedena velika obnova i kada je ta ruševna utvrda pretvorena u rezidencijalni dvorac, kojeg desetici tisuća ljudi svake godine, posjećuju kao muzej. 

Muzej posjeduje vrijednu muzejsku građu iz razdoblja renesanse do historicizma, sačinjenu od vrijednih zbirki oružja, slika i grafika, namještaja, knjiga, fotografija, lovstva i posuđa. Građa je trajno izložena u originalnim prostornim cjelinama koje prezentiraju velikaški život kroz povijest Trakošćana i obitelji Drašković.Trakošćan nije samo spomenik graditeljstva i muzej, nego je također spomenik prirode i perivojne kulture. Neposredna okolica dvorca oblikovana je kao pejzažni park, taj je prostor veliko šetalište koje obuhvaća staze, putove, mostiće te druge parkovne sadržaje i svi ti elementi čine skladnu hortikulturnu cjelinu.

Posebno me dojmila  Julijanina soba, sikarski atelje grofice Julijane Erdödy Drašković (1847.-1901.).  Rođena je 1847. godine u Bratislavi, u grani obitelji Erdödy koja je imala svoje posjede u Bratislavi i Novom Marofu. Sve što ju je okruživalo u radu i svakidašnjem životu za boravka u Trakošćanu, nalazi se još uvijek u ateljeu sa slikarskim stalkom, stolićem za boje i palete, klavirom i slikama. Ovdje se nalazi i znatan dio njezinog opusa, a svakako valja istaknuti portrete žena u narodnim nošnjama iz okolice Trakošćana, portret supruga Ivana, te autoportret uz glasovir. Pored njezinih slika u kutu ateljea, nalaze se i portreti Julijane Drašković te njene sestre Valerie Erdödy koje je 1870-ih naslikao Johann Till. Elementi kao što su prozorske zavjese, sag i mangal prostoru daju orijentalni duh, vrlo popularan za druge polovice 19. st. Zanimljiva neogotička peć zagrijavala se uz pomoć toplog zraka koji je strujao iz ložišta donje prostorije.

Moć Draškovića, možda je i najvidljivija u dvije sobe, Sobi oslikanih zidnih tapeta i Časničkoj sobi 

Nadovezuju se jedna na drugu. U prvoj, cijela soba je obložena platnenim tapetama koje daju potpunu sliku Draškovićeve postrojbe koja je sudjelovala u sedmogodišnjem ratu (1756.-1763.). Velika zidna slika sastoji se od osam platnenih panoa slikanih temperom koji prikazuju banderij na smotri, sastavljen od 821 osobe. Slike su vrlo vjerne jer u sitnice prikazuju odore vojnika, opremu i zastave te poredak pojedinih jedinica i njihovih dijelova. Posebno je zanimljiv mali orkestar, prvi likovni prikaz vojne glazbe u Hrvatskoj. U Časničkoj sobi je izložen samo dio galerije od četrdesetak portreta časnika Josipa Kazimira Draškovića. Portreti su vjerojatno djelo Johanna Michaela Millitza i njegove škole. Svi su časnici slikani u sličnim pozama, do pojasa, s realistički prikazanim licima. Njihova sličnost proizlazi i iz uniformiranosti njihovih frizura te vojnih odora. Uz portrete vojnih časnika, ovdje su smještene i dvije zastave. Manja zastava na lastavičji rep pripadala je konjici, dok je velika zastava s carskim grbom bila namijenjena pješadiji.

Uz nadaleko poznatu zbirku oružja, o Draškovićima i načinu njihova života svjedoči i Galerija u kojoj se nalaze četiri platna poznatog bidermajerskog slikara Mihaela Stroya. Sve slike čine alegorijski ciklus pod nazivom "Četiri kontinenta". Kontinenti Azija, Afrika, Europa i Amerika, predstavljeni su personifikacijama žena postavljenih u ugođaju interijera ili krajolika. Slike su nastale 1836. godine i na njima je vidljivo gledište europskog čovjeka kroz prizmu romantike, na egzotične zemlje dalekih kontinenata. U galeriji su izloženi i dječji portreti članova obitelji Drašković, nastali u rasponu od kraja 16. pa do sredine 18. stoljeća, a koji čine cjelinu koja je jedinstvena za područje sjeverozapadne Hrvatske. Izvanredan su povijesni izvor za proučavanje svakodnevnog života, mode i opreme plemstva tog doba. Pripadajući atributi, životinje i biljke, ukazuju na visoki društveni položaj i bogatstvo obitelji u kojoj su rođeni.

 

“Ne znam, da li sam se u ikojem našem parku- a vidio sam ih mnogo vrlo lijepih od kojih danas mnogi ni ne postoje- osjećao sretnijim nego u Trakošćanskom, i to ne samo prvi put, kad me očarao, već svagda, kad bih tamo došao. Ovaj veliki i vječni sklad između parka, jezera, potoka Bednje, okolnih brda i te, neistinske gradine tako je neobičan, da sam uvjeren, da bi se tu onaj nesretni kralj sanjar Ljudevit Bavarski prije smirio no u svom sličnom Neuschwansteinu kojem fali svaki duh prošlosti”. Riječi su ovo povjesničara Gjure Szabe koji ih je napisao davne 1939. godine, no na svu sreću, Trakošćan se do danas nije izmijenio.

 

 

Autorici emisije je Vesni Jurić Rukavina za "Prstom po globusu" dodijeljena posebna Zahvalnica 2013.

Povelja 2016. "Marco Polo" FIJET-a Hrvatska, koji je dio najstarijega svjetskog profesionalnog udruženja turističkih novinara i pisaca o turizmu "FIJET".

U formi radio dokumentarne drame u kojoj je prilagodila putopis iz Istre o Vrćinu, za "Zaboravljenu gradinu" osvojila kao prvi autor na Međunarodnom festivalu igrane i dokumentarne radiodrame Prix Marulić, treću nagradu, 2016.g.  

2017. uručena joj je međunarodna turističke nagrade POVELJA FEST 2017. Nagrada se dodjeljuje na temelju ocjene i obrazloženja Povjerenstva turističkih novinara, a dodjeljuje je Europski savez turističkih novinara (FEST) iz Rima. Vesna Jurić Rukavina već niz godina na HRT – Radiju Sljeme uređuje i vodi radijski putopis Prstom po globusu, a nagradu je osvojila za dugogodišnje promicanje turizma i baštine u sklopu te emisije te zbog angažiranosti u Svjetskoj federaciji novinara u turizmu i putopisaca. Riječ je o međunarodnoj nagradi utemeljenoj prije 35 godina u Rimu.

 

O emisiji Prstom po globusu

Radio putopis obilježen je zapažanjima, dojmovima i razmišljanjima o svemu što zaokuplja autoričinu pažnju na putovanju. Riječ je najčešće i o potpuno nepoznatom ili tek otkrivenom. Vesna Jurić Rukavina "svojim" prstom iz tjedna u tjedan donosi nove priče iz Hrvatske ili svijeta.

Pročitaj više

Prstom po globusu
Prstom po globusu

HRT – Radio Sljeme — Glazba, kultura, zabava, obrazovanje, religija, turizam, društvo, život, umjetnost, književnost, mozaik, filozofija, dokumentarni program

Radio putopis obilježen je zapažanjima, dojmovima i razmišljanjima o svemu što zaokuplja autoričinu pažnju na putovanju. Riječ je najčešće i o potpuno nepoznatom ili tek otkrivenom. Vesna Jurić Rukavina "svojim" prstom iz tjedna u tjedan donosi nove priče iz Hrvatske ili svijeta.

Sljedeća emitiranja

Nedjelja, 21.07.2019. 13:30 - 14:00

Nedjelja, 28.07.2019. 13:30 - 14:00

Poslušajte

TIBETSKI DRAGULJI - JEZERO NAMTSO - R
Nedjelja, 14.07.2019 13:30

Delnice - Zeleno srce Hrvatske
Nedjelja, 16.06.2019 13:30

Gorski kotar - između sna i jave
Nedjelja, 09.06.2019 13:30

Nepoznata Rusija: Tajna Sankt Peterburga
Nedjelja, 26.05.2019 13:30