13 točaka za Izmjene Zakona o obnovi

13 točaka za Izmjene Zakona o obnovi

Patrik Macek/PIXSELL

549 dana i nešto više od 8 sati prošlo je od zagrebačkog potresa, od donošenja Zakona o obnovi prošla su 372 dana, a preostali broj dana za korištenje 683 milijuna 700 tisuća kuna iz europskog Fonda solidarnosti za obnovu javnih objekata je 268.

Procjenjuje se da je broj stanovnika koji je napustio svoje domove nakon potresa više od 20 tisuća, a broj objekata čija je obnova temeljem Zakona o obnovi započela, a i onih čija je obnova završila je 0. To su činjenice koje bi trebale biti zvono na uzbunu komplicirane i nedostatne zakonodavne regulative. 

Kako bi se stvari na terenu konačno operacionalizirale Udruga SOS Zagreb, na poziv Fonda za obnovu, izradila je prijedlog izmjena zakona. Fokusirali su se na 13 ključnih točaka među kojima su rješavanje pitanje vlasništva,  stabilizacija tržišta nekretnina koje posljednjih mjeseci divlja, suvlasnički odnosi, te kreditna zaduženja koja u ovom trenutku u potpunosti padaju na leđa građana, a da pri tom nije izvjesno u kojem će trenutku konkretna obnova početi.

Vedrana Likan iz Udruge SOS Zagreb pojašnjava da "obnova mora biti obvezujuća. To znači da bismo voljeli da Zakon o obnovi ukrsti i Zakon o valsništvu, ali utemeljeno na ustavnim pravima građana. I dalje imamo navjerojatan problem da građani, pogotovo u Donjem dijelu grada gdje je dominantno staro stanovništvo, očekuje da će im nešto pasti s neba i da će ih netko povesti za ruku. Ne, neće, oni se moraju pokrenuti. Upravitelji trebaju imati važniju ulogu i ustvari biti proaktivni prema građanima."

Druga ključna točka regulira postojeću odredbu po kojoj se  suvlasnici oštećenih nekretnina moraju unaprijed kreditno zadužiti. Kamate i otplata počinje trenutkom zaduženja, a da pri tom dužnici nemaju niti predodžbu, u kojem će trenutku i po kojim uvjetima započeti obnova. "Ukoliko Država i Grad subvencioniraju 80 % obnove, apsolutno je nepotrebno da se građani izlažu takvom financijskom riziku i predlažemo da otplata koja je obveza građana bude tek po završetku obnove", pojasnila ja Likan. 

Na taj bi se način građane ipak rasteretilo i stavilo u pravedniji položaj jer postojeća regulativa prisiljava, većinski starije stanovništvo iz centra grada, da svoje nekretnine pridaje po izrazito diskontiranim cijenama. Naime, "svi građani koji su bili vlasnici 22. ožujka 2020. imaju pravo na subvenciju, a oni koji nisu bili vlasnici, namaju. Želimo omogućiti zainteresiranima, koji su u financijskoj mogućnosti financirati obnovu, da to i čine."  

Trenutno imamo situaciju da se oštećene nekretnine prodaju po nekonkurentnim cijenama, građani oštećenih nekretnina ponovo su oštećeni, iako administrativno i dalje stoje kao vlasnici, a država i Grad gube na neplaćenom porezu na promet nekretninama. Jedna od ključnih točaka ovoga prijedloga je i preciznija regulacija suvlasničkih odnosa. Postojeći Zakon traži pristanak 51 % suvlasnika kako bi se uopće predao zahtjev za obnovu. U praksi, banke traže pristanak 60 ili 80 % suvlasnika. Na to se nadograđuje problem zgrada koje nisu ugroza za stanare jer su od potresa prazne, ali su ugroza za javni promet i prolaznike. Primjera radi, "bez obzira što je na takvim zgradama evidentno da je za rušenje, te da neće biti moguće vratiti je niti u prvobitno, niti u funkcionalno stanje, još uvijek postoji jedan suvlasnik koji nije dao pristanak na rušenje." Zato, SOS Zagreb predlaže da se u Izmjene zakona ugradi točka po kojoj "se za disfunkcionalne građevine smanji prag na većinu, a ne na sve suvlasnike, te da postoji tzv. sila zakona koja može odlučiti" u pojedinim slučajevima. 

Pokušalo se prijedlozima izbjeći i uobičajenu hrvatsku praksu kopanja i prekopavanja. Naime, Izmjenama se predlaže da se konstrukcijska i energetska obnova zgrada koja nam je obvezna do 2025-te provode paralelno, a ne da se na konstrukcijski obnovljene zgrade za 5 godina ponovo dižu skele.