Dani sjećanja na Vladu Gotovca

Dani sjećanja na Vladu Gotovca

Patrik Macek/PIXSELL

Uoči 13. obljetnice smrti pjesnika, filozofa, disidenta i političara Vlade Gotovca, počinje kulturna manifestacija njemu u čast. Održat će se na nekoliko lokacija u Zagrebu, Sisku i Samoboru.

Dani sjećanja na Vladu Gotovca organiziraju se drugu godinu zaredom, a svečano će ih otvoriti prigodnim govorima u Samoboru Gordan Črpić iz Matice hrvatske - Samobor, Jasna Nimac s Instituta Ivo Pilar, predsjednik HSLS-a i predsjednik Gradske skupštine Zagreba Darinko Kosor, te predsjednica Instituta Vlado Gotovac Simona Šandrić Gotovac.

Program se nastavlja u petak u Narodnoj knjižnici i čitaonici Vlado Gotovac u Sisku tribinom "Posvećeno Gotovcu", na kojoj će sudjelovati Josip Bratulić, Vjeran Zuppa i Simona Šandrić Gotovac, dok će Nebojša Borojević čitati ulomke iz Gotovčevih djela.

Kasnije isti dan, u zagrebačkom Kulturno informativnom centru (KIC) otvara se izložba fotografija "Vladini portreti", autora Tomislava Čuveljka, Velizara Vesovića, Gorana Mehkeka/Cropix i Darka Vukova-Colića. Slijedi predstavljanje novog broja časopisa Instituta Vlado Gotovac "Autsajderski fragmenti", te tribina iz ciklusa Kultura i politika, na kojoj će o političkim i kulturnim aspektima Gotovčeva rada govoriti Sibila Petlevski, Vladimir Krpan i Slavko Goldstein.

Posljednjeg dana manifestacije u subotu 7. prosinca, na samu 13. obljetnicu Gotovčeve smrti, obitelj i predstavnici organizacija i ustanova u kojima je Vlado Gotovac djelovao i radio položit će vijenac na njegov grob na Mirogoju.

Program završava u Matici hrvatskoj u Zagrebu, gdje će svoja promišljanja o djelovanju Vlade Gotovca iznijeti mladi liberali Marijana Beljo, Mateja Bilandžija, Ines Miličić i Filip Zoričić. Prisutne će pozdraviti Darinko Kosor, Igor Zidić i Simona Šandrić Gotovac, a Gotovčeva unuka Dinka Vuković čitat će ulomke iz njegovih djela.

 

Biografija Vlade Gotovca

Pjesnik, esejist, filozof, novinar, govornik i političar Vlado Gotovac rođen je 1930. u Imotskom. Diplomirao je filozofiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U književnosti se javio pjesmama 1952., uz koje objavljuje kritike, eseje, priče itd. Poznat kao talentirani pjesnik (napisao je ukupno 15 zbirki pjesama), Gotovac je u socijalističkoj Jugoslaviji bio stigmatiziran kao hrvatski nacionalist.

Od 1955. do uhićenja 1972., kada je bio glavni urednik Hrvatskog tjednika, zaposlen je kao novinar i urednik Redakcije kulture i drame na Radioteleviziji Zagreb. Kao jedan od Proljećara osuđen je na četiri godine zatvora i tri godine gubitka građanskih prava, kao i prava zaposlenja u državnoj službi te prava na objavljivanje i zabranjeno mu je javno nastupanje. Zbog intervjua Švedskoj televiziji 1977. ponovno je osuđen na dvije godine zatvora i četiri godine gubitka građanskih prava.

U javni se život vraća potkraj 1980-ih, te se 1990. zapošljava na Hrvatskoj radioteleviziji kao savjetnik direktora. Nedugo poslije izabran je za predsjednika Matice hrvatske, na kojoj dužnosti ostaje do veljače 1996., kada je izabran za predsjednika Hrvatske socijalno liberalne stranke (HSLS), koje je ujedno i jedan od osnivača. Nakon raskola stranke na 7. saboru HSLS-a, osniva novu političku stranku centra, Liberalnu stranku, čiji je postao predsjednik.