Kako zaštititi kulturnu baštinu u kriznim situacijama?

Kako zaštititi kulturnu baštinu u kriznim situacijama?

Sandra Simunovic/PIXSELL

Kako zaštititi kulturnu baštinu našeg grada u kriznim situacijama, raspravljalo se na Zagrebačkom Velesajmu. Na konferenciji je sudjelovalo 20-ak stručnjaka, među ostalim, iz gradskih muzeja i fakulteta. Našem gradu nedostaje prostor za pohranu baštine u slučaju požara, potresa ili poplava.

Našem gradu treba 75 tisuća četvornih metara prostora, napominje pročelnik Gradskog ureda za upravljanjem u hitnim situacijama, Pavle Kalinić. U njemu bi se čuvala kulturna baština u kriznim situacijama - Unutra je bitno da bude određena temperatura i određena vlaga zavisno o segmentu kulturne baštine koji se čuva u njemu. Kada taj projekt krene, trebat će barem 20 godina da se sve to u fazama završi. Ne možemo graditi onoliko koliko nam treba u ovoj sekundi nego trebamo imati projekciju za idućih 20 godina - rekao je Kalinić.  

Požar je jedna od kriznih situacija o kojoj se raspravljalo. Stoga je o svojim iskustvima, ali i o analizi ovogodišnjeg požara u pariškoj katedrali Notre Dame govorio Siniša Jembrih, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe našeg grada - To je tipski slučaj početka požara, grešaka na početku požara, upravo ono na što upozoravamo ravnatelje ustanova: što se smije raditi, a što ne. 

Naš grad je 1880. pogodio jak potres. Kakve bi bile posljedice da se potres takve jačine dogodi danas, proučava Marta Šavor Novak s Građevinskog fakulteta - Gotovo trećina stanova nije projektirana na seizmička opterećenja. Još je pola građevina projektirano na puno manju silu potresa nego što biste to napravili danas. Među tim građevinama su one s kritičnom infrastrukturom u koje pripadaju i spomenici, kulturna baština.