Nakon donošenja proračuna - i rebalans

Nakon donošenja proračuna - i rebalans

Photo: Slavko Midzor/PIXSELL

"Dotaknuli smo dno i ovakvo je stanje neodrživo" - požalio se pročelnik Gradskog ureda za financije na sjednici Gradske skupštine, komentirajući manjak koji će se stvoriti zbog izmjena Zakona o financiranju lokalne samouprave i Zakona o porezu na dohodak. Najviše, dodaje Kojić, gube đaci, umirovljenici, zdravstvo i vatrogasci.

Ukupan manjak u gradskom proračunu za 2015., u odnosu na 2014., jest 781 milijun kuna. Zbog oduzimanja dijela prireza i poreza na dohodak jedinicama lokalne samouprave i Gradu Zagrebu, Zagreb jew ostao bez 330 milijuna kuna pa je "u velikoj nevolji".
Kako odgovoriti na to i hoće li biti poskupljenja, Kojić nije rekao, no kazao je kako je "svaka metoda bolna" i da će već u prvom kvartalu 2015. biti potreban rebalans

Napomenuo je da se u Zagrebu ove godine od poreza treba ubrati 4,8 milijardi kuna, a 2015. godine 4,1 milijarde od čega dio ide Zagrebu, a dio za pomoć ostalim jedinicama lokalne samouprave.
"Riječ je o 744 milijuna 'za pomoći izravnanja' koliko iznosi i prirez u Zagrebu. Da ne dajemo pomoć drugim jedinicama lokalne samouprave, mogli bismo ukinuti prirez", rekao je Kojić, no, dodao je, zakon je zakon i mora se poštovati.

Kojić je, također, upozorio da je poreznim promjenama Grad Zagreb izgubio 330 milijuna kuna decentraliziranih sredstava za đake, umirovljenike, zdravstvo i vatrogasce.
"Najviše je nastradalo zagrebačko zdravstvo", ocijenio je pitajući se očajno "zašto se tu mlati kao po tuđoj slami, zašto nas nitko nije pitao?" 
"To je suprotno EU povelji o lokalnoj samoupravi", rekao je i dodao da je povrijeđen i Ustav. "Treba iz prihoda državnog proračuna pomagati slabije jedinice lokalne samouprave, a dobre ostaviti da budu dobre", poručio je. 

U "Kratkom vodiču kroz prijedlog proračuna Zagreba za 2015." stoji da će se gotovo dvije trećine prihoda prikupiti od poreza i prireza na dohodak (4,3 milijarde) te od komunalnih doprinosa i naknada i drugih pristojbi (oko milijardu kuna) i od korištenja imovine - naknade za uporabu javnih cesta koje se plaća pri registraciji vozila. Dok se prihodi od poreza na dohodak smanjuju 515 milijuna kuna ili 10,7 posto, planira se porast prihoda od prodaje poslovnih objekata i gradskih stanova te od raznih pomoći za programe i projekte koje sufinancira EU i za projekte koje sufinacira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Kad je riječ o rashodima, najviše novca "otići" će na materijalne rashode odnosno na tekuća i investicijska održavanja komunalnih objekata, ali i na materijal, energiju i usluge važne za funkcioniranje gradskih upravnih tijela i proračunskih korisnika (2,4 milijarde kuna) te na rashode za zaposlene (1,5 milijarde). Za nabavku dugotrajne imovine planira se utrošiti 726 milijuna kuna, a gotovo isto toliko planirano je za subvencije, 718 milijuna kuna.
U odnosu na ovu godinu, najviše će se smanjiti rashodi za nabavu dugotrajne imovine (257 milijuna kuna ili 26 posto) i to u dijelu gradnje nerazvrstanih cesta, nabave poslovnih prostora i ostalih kapitalnih ulaganja. Smanjit će se i rashodi za tekuće donacije (160 milijuna kuna ili 30 posto) i to raznim udrugama, a bit će manje novca i za javne potrebe, priredbe, korištenje sportskih objekata, za potpore vrhunskom sportu i kulturi.
Zanimljiv je podatak da će se po građaninu u 2015. prosječno mjesečno trošiti 720 kuna, dok će, istodobno, svaka zaposlena osoba u gradski proračun prosječno mjesečno uplatiti oko 920 kuna poreza i prireza na dohodak.
Među važnija kapitalna ulaganja, bilo da je riječ o izradi projekte dokumentacije, adaptaciji ili gradnji ušli su: Muzička akademija, Osnovna škola Odra, Klinička bolnica "Sveti Duh", Centar neovisnog življenja, OŠ Ivanja Reka, Psihijatrijska bolnica "Sveti Ivan",OŠ Horvati, ŠRC NUR Borovje, XII gimnazija i ŠRC Klaka. 
Osim toga, uredit će se Radnička cesta, Radićeva ulica, Franjčevićeva-Bilogorska, parkiralište kod Doma zdravlja Zagreb Zapad, Alagovićeva ulica, pješačko-biciklistička staza Veliko Polje-Buzin, Zadvorska ulica, Dobrilina, Vrbje, Karlovačka cesta i Ulica Ivana Zahara.