Nakon rušenja stuba - radovi na ulaznim vratima Meštrovićevog paviljona

Nakon rušenja stuba - radovi na ulaznim vratima Meštrovićevog paviljona

foto: Telegram.hr

Do veljače ove godine jedino sporno bilo je ime, a sada je ime jedino što se ne propituje. Otkako je počelo uređenje Trga žrtava fašizma, nestao je dio zaštićenog zelenila uz objašnjenje da se radi po izvornom projektu Ivana Meštrovića. Je li Meštrović predvidio i rušenje stuba od bračkog kamena?

Na ploči na ulazu u gradilište, koja prema Zakonu o gradnji mora sadržavati opis onoga što se radovima želi postići, stoji kako je riječ o "uređenju javnih i zelenih površina oko Doma hrvatskih likovnih umjetnika". Dvije magnolije presađene su u rasadnik Zrinjevca i činilo se da da će to biti najveći zahvat na Trgu. Dok se nisu počele razbijati kamene stube zaštićenog kulturnog dobra.

Za to, tvrdi bivša zamjenica pročelnika gradskog Zavoda za zaštitu spomenika kulture Zrinka Paladino, ne postoji potrebna dozvola:

"Znamo i sami da se na uličnim pročeljima ne može zamijeniti niti prozor niti vrata bez prethodnog odobrenja gradskog Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu kao nadležnog konzervatorskog tijela, a onda kako bi se moglo narušiti čitavo postolje prekupe i prevrijedne građevine sjajnih vizura i u prevrijednom okolišu, a da za to nije ishođena cjelovita dokumentacija i potvrde?"

Autorica projekta, kao i obnove Britanskog trga, arhitektica Loredana Stunić, tvrdi da je zamjena stuba bila nužna:

"Meni je jako žao da građani nisu gledali te stube za kojima sada žaluju jer bi bilo dobro da su ih pogledali prije nego što su...ma imaju ih i tamo na licu mjesta pa ih mogu i dalje gledati. Dakle, one su apsolutno devastirane od leda, od vremenskih nepogoda jer je to brački kamen. Postoji postupak tašeliranja, dakle, dokrpavanja komada što, naravno, izgleda kao zakrpa na hlačama ili zamjena kompletne stube za se produži vijek."

I laiku je teško prihvatiti da je, uz današnju tehnologiju, najbolje rješenje struke bilo razbiti dio od 2500 tona bračkog kamena ugrađenih sredinom tridesetih godina u Meštrovićev paviljon. Hoće li ih, kao i fontanu na Trgu kralja Tomislava, sada zamijeniti betonski odljev? Loredana Stunić tvrdi da neće:

"Ni u kojem slučaju neće biti betonske obloge, bit će zamijenjene kamenom. Isto vapnencem, naravno, bijelim koji je nešto otporniji od bračkoga na zagrebačku klimu."

Zrinka Paladino, pak, kaže da ne postoji bolje od originala:

"Dijelove kamenja, u okolišu koji su počupali, zamijenjuju betonom, pa pretpostavljam da će ići u kamenu oblogu. To je nešto što se nikako ne smije dogoditi tim stubama. Te stube moraju bit mijenjane kamenim blokovima u detalju, materijalu i obliku istovjetnima izvornima."

No, projekt, koji nitko nije vidio, neće stati samo na zamjeni stuba, kaže Stunić:

"Stubište, sanacija trijema od procurijevanja i ulazni portal."

Povjesničarka urbanizma Snješka Knežević zahvat na Trgu žrtava fašizma naziva privatnim projektom gradonačelnika Bandića i njegove "dvorske arhitektice": 

"Gospođa Stunić nije za to meritorna. Mene čudi da uopće taj zadatak nije povjeren Hrvatskom restauratorskom zavodu koji ima ogromne reference u čitavoj Hrvatskoj."

Zrinka Paladino nije iznenađena što građevinski radovi neće stati samo na stubama:

"Ja sam se pribojavala da će zahvat na toj štićenoj biti znatno opsežniji, nego što je i sad. Međutim, nešto što mi stalno pada napamet ovih par dana je činjenica da je njezin (Loredane Stunić op.a.) jedan od prvih projekata za grad Zagreb bio izvedba Memorijalnog centra raketiranja grada Zagreba pa se bojim da će njezino projektantsko raketiranje našeg, nekoć, kulturnog i lijepog grada, biti jednako kobno."

Javni arhitektonski natječaj, javna rasprava, uvid u projekt i, konačno, procedura koja podrazumijeva i konzultiranje Vijeća gradske četvrti – sve se to, u ovom slučaju, nije dogodilo. Unatoč tomu, autorica projekta Loredana Stunić tvrdi kako javnost nije zainteresirana:

"Mislim da javnost, zapravo, ne želi znati što je...nije zainteresirana za isti. Niste prvi koji me zovete. Ja sam već davala raznorazne izjave svim mogućim medijima, ali ne vidim da je to naišlo na bilo kakav sluh u široj javnosti. Netko, naprosto, ima potrebu dalje dezinformirati."

Snješka Knežević time je šokirana:

"To je sve ilegalan posao. Naravno da su i ljudi ogorčeni i struka ogorčena i to je nešto što se radi despotski, tiranski i toga je dosta."

Na pitanje ima li dojam kako njezin projekt nije kvalitetno predstavljen javnosti i građanima, autorica projekta Loredana Stunić odgovara:

"Pretpostavljam da se baš ne može svaki projekt komunicirati. Pa onda bi samo komunicirali. Trebalo bi nešto i radit'".

Iz Inicijative "Vratite magnoliju" poručuju da su potrošili sve demokratske procedure tražeći informacije o projektu. Jasna Šumanovac:

"Mi tražimo uporno projektnu dokumentaciju na uvid, tražili smo svu popratnu dokumentaciju, tražili smo da nam se dostavi elaborat konzervatorski, tražili smo da nam se dostave dozvole koje postoje. Ne da nam se nitko nije javio, mislim, o kakvoj komunikaciji pričamo? Mi pokušavamo uspostavit' komunikaciju, ali ne ide kad je ona jednosmjerna."

Za komentar smo pitali i predsjednika Društva povjesničara umjetnosti, Zvonka Makovića, koji nam je odgovorio kako ima puno posla oko otvorenja izložbe i da će problem radova na Trgu žrtava fašizma komentirati u petak.

 

 

 

Tema dana 24.04.2018. - Knezović