"Piri Reis - kartograf Sulejmana Veličanstvenog"

"Piri Reis - kartograf Sulejmana Veličanstvenog"

Na izložbi će se predstaviti najvažniji radovi slavnog osmanskog kartografa, a otvara se večeras u Tehničkom muzeju u povodu 500. obljetnice objave njegove karte svijeta.

Priređena je u sklopu niza međunarodnih događaja što ih tursko Ministarstvo kulture i turizma organizira prigodom te velike obljetnice, o kojoj je UNESCO 2013. proglasio Godinom Pirija Reisa. Hrvatska je odabrana za domaćina izložbe s obzirom na brojne karte luka hrvatskih gradova i otoka u Pirijevoj slavnoj knjizi Kitab-i Bahriye (Knjiga navigacije) iz 1521.

Okosnica izložbe su replike portolana, višebojnih pomorskih karata crtanih rukom na pergamenu ili koži, istočno-jadranskih luka iz Knjige navigacije, a izložit će se i replika Pirijeve karte svijeta iz 1513., koja je među najstarijim očuvanim kartama s Amerikom i nastala je na osnovu karata Kristofora Kolumba te reprodukcije jadranskih luka na iznik-keramici.

Predstavit će se i karte hrvatskih luka, navigacijski instrumenti iz 16. stoljeća, replike Knjige navigacije, grafike hrvatske obale, portreti Sulejmana Veličanstvenog i Pirija Reisa te ostala djela povijesne i umjetničke vrijednosti vezana uz kartografiju i armadu Osmanskog Carstva tog doba.

Slavni turski pomorac, geograf i kartograf Piri Reis (1465.-1554.) na svojim je kartama ocrtavao i tumačio krajobraz te proučavao utjecaje gospodarskih, društvenih i kulturnih učinaka, postavši tako predvodnikom svjetskog pomorstva i navigacije. Na Pirijevu odluku da postane mornar najvjerojatnije je najviše utjecao njegov stric Kemal Reis, slavni turski admiral. Oni su zajedno plovili po zapadnom Sredozemlju i španjolskoj obali, a kad je Kemal umro Piri se vratio u Galipolje i počeo pisati Knjigu navigacije. Služio je kao admiral u ratnoj mornarici, a egipatska ekspedicija bila je njegova posljednja i najtragičnija. Uhićen je 1552. jer je ostavio svoju flotu u Basri, krajnjem odredištu ekspedicije kako bi se odmorili i nadopunili zalihe, a sam je otplovio natrag u Egipat brodom punim plijena. Nakon pritužbi Kubad Paše, guvernera Basre, optužen je za neposluh i osuđen na smrt.

Njegova karta svijeta iz 1513., odnosno sačuvani lijevi dio te karte, smatra se jednom od najljepših, najzanimljivijih i najtajanstvenijih karata iz vremena Velikih otkrića. Neobična je po broju napisa o ljudima, životinjama Novog svijeta, putovanjima Europljana, ali i onih iz kojih se razaznaje da je koristio portugalske i Kolumbovu kartu. Pirijev praktični plovidbeni, ali i umjetnički rukopis Knjiga navigacije naziva se "najvećom geografskom osmanskom zbirkom svoga vremena", a kopije rukopisa čuvaju se u nekoliko knjižnica u Istanbulu i diljem svijeta. Osim obilja podataka o Sredozemlju, gradovima i zemljama na njegovim obalama, knjiga pruža vrlo precizne podatke o pomorstvu i navigaciji toga vremena.

Prvi dio posvećen je obavijestima o vrstama oluja, tehnikama korištenja kompasa, portolanskim kartama s detaljnim obavijestima, metodama korištenja zvijezda kao pokazateljima smjera, a drugi se sastoji od portolanskih karata i vodiča za plovidbu.

Prije Zagreba, gdje će biti otvorena do 10. studenog, izložba je gostovala u Rijeci i Poreču, a potom odlazi u dubrovački Etnografski muzej (od 15. studenog do 30. prosinca). Organizira se pod pokroviteljstvom turskog veleposlanstva u Hrvatskoj, a njezini su autori Ali Riza Isipek iz Turske zaklade za podvodnu arheologiju i Tea Perinčić iz Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka.