Radovi za opće dobro - ima li smisla?

Radovi za opće dobro - ima li smisla?

Radovi za opće dobro dio su zakonske odredbe donesene još 2015., no poteškoće u provođenju još uvijek postoje. Tek prošle godine Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom dobio je očitovanje nadležnog ministarstva čime su postignute jasne smjernice.

Mjeru radova za opće dobro naš grad provodi od 2017., iako je zakon donesen 2015. Već tada se postavilo pitanje je li u pitanju vraćanje duga državi ili poticaj za vraćanje na tržište rada. Korisnici minimalne naknade dužni su odraditi 30 do 90 sati mjesečno. U studenom prošle godine nadležni Gradski ured uputio je poziv nekim korisnicima, riječ je o njih 200-ak, objašnjava pročelnica Romana Galić - 71 osoba je prihvatila i prvih 50 tijekom siječnja počinje u 7 domova za starije osobe i ostalih 50-ak će sada doći na razgovore.

Ne prihvate radove za opće dobro svi - 59 je potpisalo, a Gradski ured je u skladu sa zakonom je te izjave proslijedio u Centar za socijalnu skrb na daljnje potpise. Sukladno zakonu, oni bi trebali prestati primati minimalnu mjesečnu naknadukaže Galić.

Krenulo je optimistično, s krilaticom "od mjere do karijere". No kao i s drugim mjerama, tako i s ovom postoji siva zona, a u Gradskom uredu se često susreću s manipulacijama ili nepravilnostima.

Najsvjetlija točka ove priče je pad broja korisnika minimalne naknade. Proteklih godina ih je bilo oko 7 tisuća u našem gradu, a sad ih je oko 4 tisuće.