Što volimo, a što ne volimo u našem gradu?

Anketna istraživanja, prigodnog uzorka s 543 ispitanika, provedena su tijekom travnja i svibnja 2015. u raznim dijelovima grada. Ispitanici su bili većinom mladi ljudi raznih imovnih skupina, najviše iz zapadnog dijela grada.

Oni su naveli ukupno 419 mjesta u Zagrebu. Mjesta ugode spomenuli su 1426 puta, a neugode 650 puta, te se uglavnom znatno više slažu oko vodećih mjesta ugode. Profesor na PMF-u Zoran Stiperski izdvojio je 20 vodećih mjesta ugode i 15 neugode, te sistematizirao njihove zajedničke značajke.

Rezultati ankete ukazuju da najviše ugode Zagrepčanima pobuđuju trgovi u središnjem dijelu grada Zrinjevac, Trg bana Josipa Jelačića i Tomislavov trg; prostrani perivoji Maksimir, Jarun i Bundek; povijesna jezgra Gornjeg grada i šetnica - Tkalčićeva ulica.

Od 20 mjesta ugode više od polovice ih se nalazi u strogome središtu grada, njih 11, a u ostalim dijelovima devet. Glavni razlog privlačnosti dijelova grada izvan strogoga središta su funkcije sporta, rekreacije i odmora, koje se ostvaruju u prostranim perivojima i u prirodi, kaže Stiperski.

Kada grupiramo mjesta po prostornim cjelinama ili kategorijama, tada najviše ugode pobuđuju Donji grad, veliki zeleni perivoji, Gornji grad, prostor oko Gornjega grada i Kaptola, te Kaptol.

U Donjem gradu najviše ugode pobuđuje nekoliko trgova, Botanički vrt i Hrvatsko narodno kazalište, a najmanje Mažuranićev, Rooseveltov, Svačićev, Europski i Britanski trg, dok Strossmayerov i Starčevićev trg nisu izazvali ugodu kod nijednog ispitanika.

Od svih zgrada najviše pobuđuje ugodu Hrvatsko narodno kazalište, dok ulice Donjega grada pobuđuju razmjerno malu ugodu, a većina ih uopće nije spomenuta u odgovorima, kaže Stiperski. 

U Zagrebu je svakako najreprezentativniji Zrinjevac, čiji su novi oblici korištenja jako zanimljivi iz kulturno-antropološke perspektive, kaže ona. U zadnjih desetak godina travnate površine Zrinjevca, ali i nekih drugih trgova i parkova, mjesto su sjedenja, ležanja i druženja, dok se ranije na travu gotovo i nije smjelo zakoračiti. Taj odnos proizlazi iz novih potreba i načina življenja gradskoga stanovništva, dio su utjecaja sve većeg broja turista u gradu, ali i drugačijeg odnosa gradske uprave, napominje Gulin Zrnić.

Najviše neugode kod ispitanika pobuđuju neke gradske četvrti, prometni terminali, nove građevine, odlagališta smeća i industrijska proizvodnja, pokazuju istraživanja Zorana Stiperskog - radi se o Dubravi, Kozari Boku, Autobusnom kolodvoru, Jakuševcu i Žitnjaku.

Slijede zgrade izgrađene u zadnjih nekoliko godina poput Muzičke akademije, Centra Cvjetni i stadiona Maksimir, zatim Savska cesta, Glavni kolodvor i Peščenica.
Mjesta neugode nastala su uglavnom nakon Drugoga svjetskog rata. Od 15 mjesta neugode u strogome središtu grada nalaze se samo dva, a izvan središta preostalih 13, kaže Stiperski.
Za Donju Dubravu i Kozari Bok uvriježeno je mišljenje kako je riječ o divljoj, ne-urbanističkoj izgradnji naselja. Neki čak misle da Kozari Bok ima elemenata slama. Na području Žitnjaka niknula je nakon Drugoga svjetskog rata najveća industrijska zona u Hrvatskoj. 

Nova zgrada Muzičke akademije na Trgu maršala Tita i nedovršeni stadion u Maksimiru pobuđuju najviše neugode kod ispitanika među svim zgradama i građevinama. Osim njih, građanima neugodu izazivaju i nove interpolacije Centra Cvjetni i Muzeja suvremene umjetnosti, kao i ruševne zgrade, razrušena cementara u Podsusedu i neizgrađena bolnica u Blatu.

Jedino mjesto koje pobuđuje ugodu, a nastalo je u 21. stoljeću, jest trgovački centar Arena, zbog snažne funkcije zabave, druženja i provođenja slobodnoga vremena.