Točno u podne inauguracija novog rektora

Točno u podne inauguracija novog rektora

Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Svečana inauguracija novog rektora zagrebačkog Sveučilišta - Damira Borasa održat će se u Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK), a svečanosti će nazočiti cijeli državni te gradski vrh.

U skladu s protokolom, povorka prorektora, dekana i članova Senata, predvođena novim rektorom Borasom i odstupajućim rektorom Aleksom Bjelišem, krenut će od zgrade Sveučilišta do HNK-a, gdje će doći oko 11,20 sati, pa će u to vrijeme nakratko biti obustavljen promet na Trgu maršala Tita. Nakon govora odstupajući rektor Bjeliš predat će insignije novom rektoru Borasu, koji će potom održati svoj nastupni govor.

Boras: Sadašnji trenutak Sveučilišta obilježen višegodišnjim padom financiranja

Rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras smatra da se u visoko obrazovanje treba ulagati godišnje barem jedan posto bruto društvenog proizvoda (BDP), što je i poznati cilj Europske unije (EU), te navodi kako se sada u Hrvatskoj za to područje godišnje izdvaja tek 0,69 posto BDP-a, a prije nekoliko godina godišnje se izdvajalo 0,89 posto BDP-a. Zato je za rektora Borasa sadašnji trenutak zagrebačkoga Sveučilišta obilježen upravo višegodišnjim padom financiranja, ali i odnosom Vlade i medija prema Sveučilištu. Povodom svečane inauguracije rektor Boras se, u razgovoru za Hinu osvrnuo na nekoliko tema koje smatra bitnima za to sveučilište. Iako mu je, kako je rekao, teško zamisliti da se takav odnos prema Sveučilištu događa u jednoj prosvjećenoj državi, Boras je istaknuo da je situacija sada nešto bolja, ne toliko u ekonomskom smislu, nego u razumijevanju.

Nada se da će se odnos prema Sveučilištu, ali i obrazovanju uopće, promijeniti po izlasku iz krize, i to prema svim strukama - tehničkim, društvenim i humanističkim, a naročito prema društvenim i humanističkim bez kojih, uvjeren je Boras, ne možete osvijestiti društvo u kojemu živite, a ne možete pripremiti, primjerice, ni učenike tehničkih škola da bi mogli dobro studirati.

Boras očekuje da će se u razgovoru s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) i ministrom Vedranom Mornarom koji, po njegovim riječima "sve razumije", Vlada shvatiti da mora pronaći prioritete. Rektor vjeruje da i Sveučilište može ostvariti dodatne prihode pa je, s tim u vezi, podsjetio kako je u svom programu istaknuo da je Sveučilište najveće industrijsko poduzeće u Hrvatskoj jer, kako je rekao, 'proizvodi' ono što je svima u Hrvatskoj najpotrebnije, a to su stručnjaci bez kojih nema napretka. Smatra da bi trebalo Sveučilištu dopustiti osnivanje "spin-out" tvrtki (tvrtke koje izdvajaju dio neke djelatnosti poslodavca i nisu dio njegove osnovne djelatnosti, a novoosnovana tvrtka je je u istom društvu s osnovnom tvrtkom), a mogu i savjetovati Vladu.

Integracija da, ali bez centralizacije Sveučilišta

Tradicija zagrebačkoga Sveučilišta su njegove sastavnice, odnosno fakulteti, a integriranje Sveučilišta ne znači njegovo centraliziranje. Rektor se ne treba brinuti o svakoj sitnici koja se događa na nekom fakultetu, a oni pak koji ne znaju upravljati misle da će sve funkcionirati po centralističkom sistemu - odozgo prema dolje, istaknuo je Boras.

Kako je rekao, teško je na tako velikom 'holdingu' upravljati u svakoj sitnici pa zato postoje dekani koji jako dobro poznaju situaciju na svojim fakultetima i koji, istodobno, trebaju provesti sve zaključke Senata. Znači, integracija, ali ne i centralizacija Sveučilišta. Rektorova snaga, istaknuo je, treba se temeljiti na konsenzusu članova Senata da on dobro i kvalitetno obnaša svoju dužnost.
Kada se pak radi o sveučilišnim studijima, rektor je rekao kako nema ništa protiv da se nekoliko sastavnica dogovori i osnuje zajednički studij koji se može zvati sveučilišnim, ali konkretno upravljanje njime treba preuzeti jedna od sastavnica, a ne mora ga voditi netko od prorektora.

Od dugoročnih projekata kampusa se ne odustaje

Od dugoročnih projekata sveučilišnih kampusa ne treba odustati ali, ocijenjue Boras, treba pronaći pravi način njihova financiranja, a njih ima više - među ostalim i iz strukturnih fondova EU-a te kroz kredit Europske investicijske banke. Ali, objasnio je Boras, bez obzira na to što je poček toga kredita pet godina, Vlada se toga boji jer opterećenje odmah 'ide' u negativu pa to stvara dodatne probleme s EU-om. Ipak, smatra, da nešto treba učiniti i u pregovorima s EU-om iskoristiti taj fantastičan i jeftin kredit.

Što se pak tiče kampusa na Borongaju, Boras je istaknuo kako je istina da je Vlada darovala Sveučilištu taj prostor, koji je bio u vlasništvu bivše JNA, ali i objasnio da Sveučilište nije dobilo gotovinu kojom bi uredilo i opremilo taj prostor. Dodao je kako je istina je da je vrijednost toga prostora 250 milijuna kuna, ali i ocijenio da bi za Sveučilište bilo bolje da mu je Vlada dala 125 milijuna kuna, a zadržala pravo na to zemljište. Ali, istaknuo je Boras, i ovako sam sretan jer i to pokazuje da se iznova ostvaruje razumijevanje prema Sveučilištu.

Spomenuo je i važnost drugih sveučilišnih kampusa - primjerice sjevernoga te dodao da, bez obzira na to što Sveučilište ima velik prostor, još mu nedostaju prostorni kapaciteti.

Potrebna je suradnja Sveučilišta i SC-a

Rektor Boras napomenuo je kako je od izbora za rektora počeo surađivati sa sanacijskom upravom Studentskoga centra (SC) i sanacijskim upraviteljem Pejom Pavlovićem pa tako za njega pitanje SC-a nije 'vrući krumpir'. Podsjetio je kako je osobno i pohvalio inicijativu bivšega ministra znanosti, obrazovanja i sporta Željka Jovanovića da je potrebno nešto učiniti sa SC-om.

Šest novih prorektora

Rektor Boras u skladu sa Statutom Sveučilišta predložio je, a Senat potvrdio, šest novih prorektora. Ante Čović s Filozofskog fakulteta novi je prorektor za organizaciju, kadrovski razvoj i međusveučilišnu suradnju, a Ivana Čuković-Bagić sa Stomatološkog fakulteta prorektorica je za studente, studije i upravljanje kvalitetom. Mladen Janjanin s Muzičke akademije novi je prorektor za umjetničko područje i međunarodni položaj Sveučilišta, a Miloš Judaš s Medicinskog fakulteta prorektor je za znanost, međuinstitucijsku i međunarodnu suradnju. Tonći Lazibat s Ekonomskog fakulteta novi je prorektor za poslovanje, a Miljenko Šimpraga s Veterinarskog fakulteta prorektor je za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije.

Mandat novih prorektora traje koliko i mandat rektora, odnosno do 30. rujna 2018. godine, navodi se u priopćenju zagrebačkog Sveučilišta.