Udruge protiv spalionice

Udruge protiv spalionice

Slavko Midzor/PIXSELL

Ispred Gradske skupštine, u kojoj se danas raspravlja o gospodarenju otpadom, danas su prosvjedovali Aktivisti udruge Zelene akcije, Parkticipacije te udruge Uzor iz Resnika gdje se predviđa izgraditi spalionica, protiveći se izgradnji spalionice te predloženom Planu gospodarenja otpadom.

Aktivisti su gradske zastupnike dočekali transparentima "Ne spalionici", "Recikliranje i kompost - ne spaljivanje i pepeo", "Zašto nas ubijate?", "Imamo pravo na život"... Istaknuli su i smrtovnicu Gradu Zagrebu na kojoj je pisalo da u dubokoj boli javljaju svim ljudima koji su ga voljeli da je "naš najdraži i najvoljeniji grad Grad Zagreb (1094.-2014.) preminuo od lažnih obećanja političara, a zadnji udarac dala mu je spalionica koja ga je ugušila. Počivao u miru Božjem! Ožalošćeni: građani Grada Zagreba i ostali ljudi koji su ga poznavali".


Marko Košak iz Zelene akcije novinarima je izjavio da su tom akcijom htjeli pokazati da postoje puno jednostavnija rješenja od onih iz predloženog Plana gospodarenja otpadom te da traže od gradskih zastupnika da se usprotive spaljivanju otpada, a zauzmu za reciklažu. Košak tvrdi da je taj Plan višestruko štetan za Zagreb - okolišno, jer je dokazano da je spalionica štetna zašto što ispušta velike količine nedozvoljenih plinova; financijski, jer je čak 83 posto sredstava u Planu, a to iznosi dvije milijarde i 750 milijuna kuna, izdvojeno za spalionicu, dok se vrlo malo se ulaže u reciklažu.


Poručio je da građanima treba približiti sustav odvajanja otpada na kućnom pragu, opskrbiti ih potrebnom infrastrukturom, a nakon toga otpad koji ostane zbrinuti na najekološkiji način, naprednom reciklažom kojom se može zbrinuti preko 95 posto otpada.


"Spalionicom bi nastao novi otpad, 100.000 tona otpada i zapravo ništa se ne postiže", ustvrdio je Košak zauzimajući se za održiv sustav gospodarenja otpadom koji potiče građane na odvajanje i na reciklažu, a protivi se spaljivanju otpada. Košak kaže da su kazne za neispunjavanje ciljeva reciklaže visoke, pa tako primjerice Poljska plaća oko 50.000 eura dnevno zato što nije ispunila svoje ciljeve.