Znate li razliku između "dopuštenog" i "prešutnog" prekoračenja?

Znate li razliku između "dopuštenog" i "prešutnog" prekoračenja?

Foto: Radio Sljeme

Prešutni minusi koji su banke do sada odobravale klijentima ubuduće će biti ograničeni, kako u iznosu tako i pogledu visine kamatne stope koju banke naplaćuju na te iznose. Naime, prešutna prekoračenja u prosjeku su 30% skuplja od dopuštenih minusa.

I kod dopuštenog i kod prešutnog prekoračenja upitno je na koji su način ugovorene kamatne stope, upozorio je Goran Aleksić iz Udruge Franak gostujući u našem programu:

- Banke vrlo rijetko imaju ugovorenu fiksnu kamatnu stopu, uglavnom su ugovorene promjenjive kamatne stope koje banka mijenja kako hoće. Smatram da je takvo ponašanje banaka nekorektno, nepošteno i da bi, ako banka želi svoj novac, trebala svakako ponuditi otplatu u ratama.

Dio građana kojima je odobreno prešutno prekoračenje bez njihova zahtjeva nije ni svjestan kreditnog odnosa u koji su ušli. Potrošač bi, ističe Aleksić, mogao tužiti banku zbog kamatne stope prešutnog prekoračenja koja nije ugovorena:

- I u tom slučaju bi on bio dužan samo glavnicu onoga što je vraćao, a sve ono što je platio iznad glavnice banka bi mu morala vratiti. Međutim, sud je spor.

Banke više neće smjeti davati prešutna prekoračenja na tekućem računu veća od 1500 kuna, objavila je nedavno Hrvatska narodna banka koja pokreće inicijativu za promjenu Zakona o potrošačkom kreditiranju kako bi se ograničilo masovno odobravanje prešutnih prekoračenja. Aleksić pozdravlja zakonsko reguliranje ovog problema, no upućuje i kritiku:

- Glavni krivac što se banke tako ponašaju upravo je Hrvatska narodna banka koja im to dopušta još od 2000-ih godina. Znamo slučaj s nepoštenim kamatama, u stotinama tisuća kredita banke su ugovarale nepoštenu kamatnu stopu. Euro, kunski, CHF...uopće nije bitna valuta, ljudi su preplatili kamate zbog toga jer je HNB dopuštao nezakonito ponašanje banaka. I nakon što je utvrđeno nezakonito ponašanje banaka, od slučaja franak, pa sve do pravomoćnih presuda u eurskim i kunskim kreditima, HNB nije poduzela ništa da bankama naloži da vrate klijentima te preplaćene kamate. Banke su dužne u ovom trenutku ukupno sa zateznim kamatama oko 30 milijardi kuna. 

- Banka kad ugovara potrošački kredit mora potrošača o svemu informirati, makar on bio neki vrhunski ekonomist, zaključio je Goran Aleksić iz Udruge Franak.