CroAsan 22022019

CroAsan 22022019

Na današnji dan tiskana je i prva hrvatska knjiga „Misal po zakonu rimskog dvora“ davne 1483 godine na hrvatskom jeziku i glagoljičkim pismom. Hrvatski sabor je 22. veljače proglasio Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva. U emisiji saznajte kako se razvijalo glagoljaško pismo. O Danu otvorenih vrata Staroslavenskog instituta važna je šetnja i s barunicom Balbi. Više će nam otkriti ravnateljica tog instituta, Vida Vukoja. Više...

Potaknut Institutom za hrvatski jezik i jezikoslovlje Hrvatski sabor upravo je današnji dan, 22. veljače Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva. 

Glagoljicom su pisani liturgijski tekstovi i srednjovjekovna književnost kao i pravni tekstovi te osobna korespondencija. Tek početkom XVI. stoljeća latiničko će pismo prevladati u svim navedenim funkcijama, i otada pa sve do kraja XIX. st. krug će se njezine uporabe postupno sužavati. Prva hrvatska tiskana knjiga, Misal iz 1483 otisnuta je na glagoljici kao i najstariji hrvatski pravni tekst, i jedan od najstarijih slavenskih uopće, Vinodolski zakonik iz 1288. koji je sačuvan u mlađem prijepisu kurzivnom glagoljicom. O razvoju glagoljice i glagoljičnih slova razgovaramo s profesorom Milanom Mihaljevićem.

Hrvatski jezik razvijao se na tri pisma. Poslušajte kako se nekada i u kojima situacijama pisalo glagoljicom i ćirilicom, a kada ih je zamijenila latinica.

Naime, uz latinicu, koja je već više od pola tisućljeća glavno hrvatsko pismo, a posljednjih dvjestotinjak godina jedino službeno i uobičajeno, u srednjem vijeku supostojala su uz nju i dva slavenska pisma: glagoljica i ćirilica. Prvo je svoju dominaciju izgubilo tek na početku XVI. stoljeća, a drugim se na ograničenom prostoru (npr. u Bosni, Hercegovini, Poljicama) pretežito pisalo sve do XVIII. stoljeća. O tome govori dr.sc. Ivan Botica. 

U emisiji se spominjemo i nedavno preminuloga prof. dr. Marko Samardžija. Bio je  istaknuti hrvatski jezikoslovac, leksikolog, leksikograf, jezikoslovni povjesničar, enciklopedist, dugogodišnji profesor na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te bivši ravnatelj, a trajni prijatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Urednik emisije je Vesna Jurić Rukavina.

O emisiji CroAsan

CroAsan ili hrvatski san emisija je koja se bavi hrvatskim identitetom. Kroz zanimljive rubrike obrađuje književnost, glazbu, velikane hrvatske prošlosti, prirodnu i kulturnu bastinu, gastronomiju i etnografiju.

Pročitaj više

CroAsan
CroAsan

HRT – Radio Sljeme — Mozaik

CroAsan ili hrvatski san emisija je koja se bavi hrvatskim identitetom. Kroz zanimljive rubrike obrađuje književnost, glazbu, velikane hrvatske prošlosti, prirodnu i kulturnu bastinu, gastronomiju i etnografiju.