Island - otok vilenjaka, vatre i vode

Island - otok vilenjaka, vatre i vode

Odlazimo na Island, najveći vulkanski otok na Zemlji, udaljen je oko 300 km od Grenlanda. U sjevernom Atlantiku između Grenlanda, Norveške i Britanskih otoka. Island je zemlja gejzira, fjordova, leda, vikinga i vilenjaka - crnih vulkanskih okamina i zelenih površina, hladnoće ali i prema mnogim statistikama zemlja sretnih ljudi.

Osnovao ga je prema povijesnim izvornicima 870. norveški Viking Ingólfur Arnarson (ponekad zvan Björnólfsson) izgradivši farmu, te mu dao ime Reykjavík odnosno "dimni zaljev" po bijeloj pari tj. dimu koji se dizao iz toplih izvora. Grad je smješten je na jugozapadnoj obali otoka, a njegova geografska širina čini ga najsjevernijim svjetskim glavnim gradom jedne suverene države. S okolnim naseljima ima i više od 200.000 stanovnika što pak čini oko 60% stanovništva države.

Tek mnogo stoljeća kasnije nakon začetka naseobine u 9. st., negdje oko polovice 18. st. počeo je rasti gradić oko farmi zahvaljujući kraljevskom ovrhovoditelju Skúliju Magnússonu, još zvanom i Ocem Reykjavika. On je pokrenuo radionice vune na tom prostoru kao dio nastojanja moderniziranja islandske ekonomije. To je dovelo do početka urbanog razvoja Reykjavika koji je 1786. dobio status grada.

Islandski parlament, Alþingi, osnovan je 930. na mjestu Þingvellir, nešto više od 40km udaljenom od današnjeg Reykjavika. Godine 1798. Alþingi je ukinut, ali je 1845. ponovno uspostavljen u Reykjaviku gdje je tada smještena islandska vlada i sva administracija. U dogledno vrijeme, kada je Island dobio samoupravu, a potom i neovisnost od danskog upravljanja, Reykjavik je postao glavni grad Islanda.

Brzim ekonomskim razvojem u 20. st., Reykjavik je postepeno rastao, a naročito u drugoj polovici stoljeća. Danas je on gospodarsko, prometno, kulturno i političko središte sa suvremenim gradskim četvrtima i prostranim zelenim površinama, te živopisnim kućama raznobojnih fasada i krovova. Istaknutije znamenitosti su zgrada islandskog parlamenta , luteranska katedrala Hallgrímskirkja, te jezerce Tjörnin u samom centru malo plitko jezero. Većina posjetitelja u Reykjavíku prolazi duž ubalu jezera koje se nalazi u centru grada pokraj gradske vijećnice i nekoliko muzeja. U neposrednoj blizini je i Islandsko Sveučilište.

Putujem s našom sugrađankom Ninom Oberiter Gluhak, sada u mirovini, poznatom bankaricom i svjetskom putnicom. Island je zemlja vukana, gejzira, fjordova, leda, vikinga i vilenjaka - crnih vulkanskih okamina i zelenih površina...hladnoće ali i prema mnogim statistikama zemlja sretnih ljudi. 

Za neki drugi posjet i priču sačuvala sam poznati Crni slap, koji nije posebno velik, ali se obrušava niz crne šesterokutne stijene koje izgledaju kao orgulje. Svakako i Gulfos vodopade koji su uvršteni među deset najljepših vodopada na svijetu a smješteni na jugozapadu - nazivaju ga još i Zlatni vodopad. Ili Landmannalaugar brdovito područje u južnom dijelu Islanda u blizini vulkana Hekla, a ljepota krajolika definirana je crvenom bojom brežuljaka. I savladati koliko toliko islandski jezik koji je jedan od pet jezika zapadnoskandinavske podskupine sjevernogermanskih jezika kojim govori oko 320 000 ljudi. Nastao je izoliranim razvojem iz jezika Norvežana koji su naseljivali Island od kraja 9. stoljeća. Ima 4 padeža, 2 broja i 3 roda. Koristi latinično pismo, uz dijakritičke znakove i nekoliko dodatnih grafema, preuzeti iz runa, prethodno korišteni i u anglosaksonskome jeziku. Dodat ćemo i priču o vilenjacima koji su danas uglavnom tema fantastičnih knjiga i filmova te bajki. No na Islandu su nadnaravna stvorenja svakodnevnica. Iako se radi o tehnološki naprednoj zemlji, njenih 320.000 stanovnika vrlo je ozbiljno kad je u pitanju njihovo vjerovanje u čudesna bića.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Autorici emisije je Vesni Jurić Rukavina za "Prstom po globusu" dodijeljena posebna Zahvalnica 2013., te Povelja 2016. "Marco Polo" FIJET-a Hrvatska, koji je dio najstarijega svjetskog profesionalnog udruženja turističkih novinara i pisaca o turizmu "FIJET".

U formi radio dokumentarne drame u kojoj je prilagodila putopis iz Istre o Vrćinu, za "Zaboravljenu gradinu" osvojila kao prvi autor na Međunarodnom festivalu igrane i dokumentarne radiodrame Prix Marulić, treću nagradu, 2016.g.  

2017. uručena joj je međunarodna turističke nagrade POVELJA FEST 2017. Nagrada se dodjeljuje na temelju ocjene i obrazloženja Povjerenstva turističkih novinara, a dodjeljuje je Europski savez turističkih novinara (FEST) iz Rima. Vesna Jurić Rukavina već niz godina na HRT – Radiju Sljeme uređuje i vodi radijski putopis Prstom po globusu, a nagradu je osvojila za dugogodišnje promicanje turizma i baštine u sklopu te emisije te zbog angažiranosti u Svjetskoj federaciji novinara u turizmu i putopisaca. Riječ je o međunarodnoj nagradi utemeljenoj prije 35 godina u Rimu.

 

Island - otok vilenjaka, vatre i vode

O emisiji Prstom po globusu

Radio putopis obilježen je zapažanjima, dojmovima i razmišljanjima o svemu što zaokuplja autoričinu pažnju na putovanju. Riječ je najčešće i o potpuno nepoznatom ili tek otkrivenom. Vesna Jurić Rukavina "svojim" prstom iz tjedna u tjedan donosi nove priče iz Hrvatske ili svijeta.

Pročitaj više

Prstom po globusu
Prstom po globusu

HRT – Radio Sljeme — Glazba, kultura, zabava, obrazovanje, religija, turizam, društvo, život, umjetnost, književnost, mozaik, filozofija, dokumentarni program

Radio putopis obilježen je zapažanjima, dojmovima i razmišljanjima o svemu što zaokuplja autoričinu pažnju na putovanju. Riječ je najčešće i o potpuno nepoznatom ili tek otkrivenom. Vesna Jurić Rukavina "svojim" prstom iz tjedna u tjedan donosi nove priče iz Hrvatske ili svijeta.

Sljedeća emitiranja

Nedjelja, 18.04.2021. 13:30 - 14:00

Nedjelja, 25.04.2021. 13:30 - 14:00

Poslušajte

Prstom po globusu - Lobor
Nedjelja, 04.04.2021 13:30

Izraelom - Haifa, Jeruzelm i Tel Aviv , tri grada u 30 minuta
Nedjelja, 28.03.2021 13:30

Mostar, Stari most i jedan ključ
Nedjelja, 21.03.2021 13:30

Livno
Nedjelja, 14.03.2021 13:30