Priče iz Kutjevačkog podruma

Priče iz Kutjevačkog podruma

U Kutjevu, u vinskom podrumu iz 13.st. za stolom baruna Trenka iz 1741.g. nastao je novi radio putopis Vesne Jurić Rukavine s poznatim međunarodnim somiljerom Dragom Humskim iz Kutjevačke vinarije Danas je vrijeme za Kutjevo – vinsku prijestolnicu kontinentalne Hrvatske. Gradić je smješten u plodnoj Požeškoj 'zlatnoj' dolini, na južnim obroncima Krndije i Papuka u uskoj dolini rječice Kutjevčanke. Kutjevo ima nadaleko poznat Kutjevački podrum koji posjeduje nadaleko poznata arhivska vina – kutjevačku graševinu, sivi pinot, bijeli pinot, traminac, rajnski rizling. Neposredno uz kompleks podruma i vinarije nalazi se i lijepi dvorac Kutjevo,koji je podzemnim prolazom povezan s vinarijom, u kojem su nekad boravili glasoviti barun Franjo Trenk i carica Marija Terezija. Grad Kutjevo bogate je povijesne baštine. Spominje se više od 770 godina i prepoznaje po, nekad uzoritom, vlastelinstvu, ljudima i glasovitome kutjevačkome vinu, čija tradicija seže do srednjovjekovnoga pa čak i rimskoga doba. Prvi pisani podaci o Kutjevu potječu iz 13. st. kada redovnici Cisterciti, narodu poznati kao "bijeli fratri", 1232.godine ovdje osnivaju opatiju Vallis Honesta de Gotho. Iz toga vremena je i čuveni vinski podrum, a u njemu je prema predaji, kameni stol iz doba baruna Franje Trenka i carice Marije Terezije. Godine 1536. g. ovaj kraj godine osvajaju Osmanlije, a nakon 150 godine turske vladavine, od 1686. godine, ovdje stoluje plemić Ivan Josip Babić. On iste godine uz suglasnost cara Leopolda, vlastelinstvo predaje redu Isusovaca, pod uvjetom da prihodi idu za korist duhovnoga i prosvjetnoga razvoja naroda. Isusovci u manje od dva desetljeća obnavljaju opatiju, grade novu župnu crkvu i barokni dvorac koji dovršavaju 1725. godine, obnavljaju podrum te posebno unapređuju vinogradarstvo i podrumarstvo, a i ostalo gospodarstvo (pokreću se sajmovi te oživljava bačvarski, kožarski, kovački, mlinarski, pekarski i dr. obrti). Gospoštijom Kutjevo isusovci su gospodarili sve do ukidanja reda 1773.godine i to je vrijeme za kojega mjesto doživljava veliki napredak. Nakon Isusovaca mijenjali su se različiti vlasnici i upravljači. Posjedom upravlja Ugarska državna komora, odnosno Naukovna zaklada. U tome vremenu Kutjevo stagnira pa zbog toga 1882. godine Zemaljska vlada raspisuje dražbu za prodaju Kutjevačkoga dobra. Na dražbi ga kupuje obitelj Turković iz Karlovca. Tijekom šezdeset i tri godine obitelj baruna Turković podigla je Kutjevačko dobro i dovela ga do najvećega procvata. Kutjevo postaje poznato u vinogradarskim i vinarskim krugovima u svijetu. Podižu velike vinograde i voćnjake, primjerice plantaža Dragan-lug tada najveća u Europi. Kutjevo je bilo poznato i po konjima lipicancima. Još 1733. godine sagrađena je vojarna u okviru koje se 1873. osniva vojna pastuharna. Gospodarski uspon zaustavljen je Prvim, pa Drugim svjetskim ratom. Intenzivan razvoj poljoprivrede i prepoznatljivosti u znaku vinske kapljice i drugih proizvoda nastavio se 1963.godine kada je stvoren PPK Kutjevo, danas dioničko društvo Kutjevo. U današnjim vremenu i gospodarskim uvjetima ovog kraja također dominira poljoprivredno prerađivačka proizvodnja, a u zamahu je razvoj obrta te maloga i srednjega poduzetništva u djelatnosti vinogradarstva i vinarstva, građenja, prerade drveta, cestovnog prijevoza i uslužnih djelatnosti.

Za stolom baruna Trenka iz 1741.g. nastao je radio putopis Vesne Jurić Rukavine s poznatim međunarodnim somiljerom Dragom Humskim iz Kutjevačke vinarije.  Danas je vrijeme za Kutjevo - vinsku prijestolnicu kontinentalne Hrvatske. Gradić je smješten u plodnoj Požeškoj 'zlatnoj' dolini, na južnim obroncima Krndije i Papuka u uskoj dolini rječice Kutjevčanke. Kutjevo ima nadaleko poznat Kutjevački podrum koji posjeduje nadaleko poznata arhivska vina - kutjevačku graševinu, sivi pinot, bijeli pinot, traminac, rajnski rizling. Neposredno uz kompleks podruma i vinarije nalazi se i lijepi dvorac Kutjevo,koji je podzemnim prolazom povezan s vinarijom, u kojem su nekad boravili glasoviti barun Franjo Trenk i carica Marija Terezija. Grad Kutjevo bogate je povijesne baštine. Spominje se više od 770 godina i prepoznaje po, nekad uzoritom, vlastelinstvu, ljudima i glasovitome kutjevačkome vinu, čija tradicija seže do srednjovjekovnoga pa čak i rimskoga doba. Prvi pisani podaci o Kutjevu potječu iz 13. st. kada redovnici Cisterciti, narodu poznati kao "bijeli fratri", 1232.godine ovdje osnivaju opatiju Vallis Honesta de Gotho. Iz toga vremena je i čuveni vinski podrum, a u njemu je prema predaji, kameni stol iz doba baruna Franje Trenka i carice Marije Terezije. Godine 1536. g. ovaj kraj godine osvajaju Osmanlije, a nakon 150 godine turske vladavine, od 1686. godine, ovdje stoluje plemić Ivan Josip Babić. On iste godine uz suglasnost cara Leopolda, vlastelinstvo predaje redu Isusovaca, pod uvjetom da prihodi idu za korist duhovnoga i prosvjetnoga razvoja naroda. Isusovci u manje od dva desetljeća obnavljaju opatiju, grade novu župnu crkvu i barokni dvorac koji dovršavaju 1725. godine, obnavljaju podrum te posebno unapređuju vinogradarstvo i podrumarstvo, a i ostalo gospodarstvo (pokreću se sajmovi te oživljava bačvarski, kožarski, kovački, mlinarski, pekarski i dr. obrti). Gospoštijom Kutjevo isusovci su gospodarili sve do ukidanja reda 1773.godine i to je vrijeme za kojega mjesto doživljava veliki napredak. Nakon Isusovaca mijenjali su se različiti vlasnici i upravljači. Posjedom upravlja Ugarska državna komora, odnosno Naukovna zaklada. U tome vremenu Kutjevo stagnira pa zbog toga 1882. godine Zemaljska vlada raspisuje dražbu za prodaju Kutjevačkoga dobra. Na dražbi ga kupuje obitelj Turković iz Karlovca. Tijekom šezdeset i tri godine obitelj baruna Turković podigla je Kutjevačko dobro i dovela ga do najvećega procvata. Kutjevo postaje poznato u vinogradarskim i vinarskim krugovima u svijetu. Podižu velike vinograde i voćnjake, primjerice plantaža Dragan-lug tada najveća u Europi. Kutjevo je bilo poznato i po konjima lipicancima. Još 1733. godine sagrađena je vojarna u okviru koje se 1873. osniva vojna pastuharna. Dio je to samo povijesti jednoga grada....

Priče iz Kutjevačkog podruma

O emisiji Prstom po globusu

Radio putopis obilježen je zapažanjima, dojmovima i razmišljanjima o svemu što zaokuplja autoričinu pažnju na putovanju. Riječ je najčešće i o potpuno nepoznatom ili tek otkrivenom. Vesna Jurić Rukavina "svojim" prstom iz tjedna u tjedan donosi nove priče iz Hrvatske ili svijeta.

Pročitaj više

Prstom po globusu
Prstom po globusu

HRT – Radio Sljeme — Glazba, kultura, zabava, obrazovanje, religija, turizam, društvo, život, umjetnost, književnost, mozaik, filozofija, dokumentarni program

Radio putopis obilježen je zapažanjima, dojmovima i razmišljanjima o svemu što zaokuplja autoričinu pažnju na putovanju. Riječ je najčešće i o potpuno nepoznatom ili tek otkrivenom. Vesna Jurić Rukavina "svojim" prstom iz tjedna u tjedan donosi nove priče iz Hrvatske ili svijeta.

Sljedeća emitiranja

Nedjelja, 18.04.2021. 13:30 - 14:00

Nedjelja, 25.04.2021. 13:30 - 14:00

Poslušajte

Prstom po globusu - Lobor
Nedjelja, 04.04.2021 13:30

Izraelom - Haifa, Jeruzelm i Tel Aviv , tri grada u 30 minuta
Nedjelja, 28.03.2021 13:30

Mostar, Stari most i jedan ključ
Nedjelja, 21.03.2021 13:30

Livno
Nedjelja, 14.03.2021 13:30