U Muzeju grada Zagreba predavanja o 1. svjetskom ratu

U okviru izložbe "Odjeci s bojišnice - Zagreb u Prvom svjetskom ratu", koja je u Muzeju grada Zagreba tvorena još desetak dana, 4. i 5. ožujka održat će se besplatna predavanja pod nazivom "Humanost u ratu", koja će pokazati drugu stranu rata, ulogu 'malog čovjeka' koji pomaže kako najbolje može, ali i životinja koje su s vojnicima dijelile rovove, a često i sudbinu.

Prvo od četiri predavanja posvećeno je socijalnom djelovanju gradske uprave. Marko Vukičević govorit će o tome kako su izmijenjene društvene i gospodarske okolnosti dovele do pogoršanja svakodnevnog života Zagrepčana, zbog čega se gradska uprava prilagodila novim zadacima i nastojala pomoći stanovništvu pogođenom izraženim padom životnoga standarda. Poseban angažman gradske uprave bio je vidljiv u radu Aprovizacijskog odsjeka Gradskoga poglavarstva.

U srijedu će se održati i predavanje Vijolete Herman Kaurić o dobrotvornim akcijama u ratno vrijeme za vojnike i njihove obitelji. Pomoć su sakupljala mnogobrojna građanska društva putem priredaba, koncerata, kazališta i sportskih događanja. Jedna od dobrotvornih akcija po kojima je Prvi svjetski rat postao prepoznatljiv jest "Spomen-lipa", koju je Odbor zagrebačkih gospođa za ratnu pripomoć pokrenuo sredinom veljače 1915. Zagrebačke gospođe koje su radile u bolnici Crvenoga križa priredile su kuharicu, od čije su prodaje sredstva bila namijenjena Crvenom križu. Posjetitelji predavanja imat će priliku degustirati torte "Veliki rat" i "Svetozar Borojević", prema receptima iz vremena Prvoga svjetskog rata, a dobit će i primjerak popularnog časopisa "Vojna povijest".

U četvrtak će se čitati iz memoara Vatroslava Florschuetza, koji je od 1914. do 1918. služio kao kirurg 42. domobranske pješačke divizije na srpskom, ruskom i talijanskom ratištu. Bio je i šef Kirurškog odjela Domobranske četne bolnice u Zagrebu, a kraj rata dočekao je kao šef Kirurškog odjela Vojne bolnice u poljskom Lubinu.

Boris Kukić govorit će o zdravstvenoj skrbi i smještaju za ranjenike u Zagrebu, za što je, uz postojeće bolnice, trebalo osposobiti i brojne civilne zgrade. Na dan objave rata, 28. srpnja 1914., žene grada Zagreba pozvane su da se organiziraju kao 'sestre bolničarke', a javilo ih se nekoliko stotina iz svih slojeva društva. Zanimljivo je kako je dolaskom prvih ranjenika u Zagreb zabilježena povećana pojava raznih zaraznih bolesti, no zahvaljujući pravovremenoj reakciji nije došlo do izbijanja epidemija u gradu tijekom rata, osim španjolske gripe koja je zadnje godine rata zahvatila gotovo cijeli svijet.

Ana Torić će imati predavanje o životinjama u Prvom svjetskom ratu, čija je uloga postala presudna s obzirom da su vojnici svih zaraćenih strana bili izloženi velikim patnjama i naporu, a modernizacija još uvijek nije bila na razini da im olakša. Prenosile su hranu, oružje, ljudstvo, važne poruke i bile od velike pomoći sanitetskim jedinicama na prvim crtama bojišnica. Uloga životinja prepoznata je i u obilježavanju 100. obljetnice Velikog rata diljem Europe, primjerice u londonskoj predstavi "Ratni konj".

Izložbom "Odjeci s bojišnice - Zagreb u Prvom svjetskom ratu", otvorenom u prosincu prošle godine, Muzej grada Zagreba pridružio se obilježavanju te obljetnice s fokusom na grad Zagreb, što je tema koja dosad nije bila u cijelosti obrađena. Prvi put su na jednom mjestu prikazani ustroj, naoružanje, oprema i borbeni put zagrebačkih ratnih postrojbi, te atmosfera u 'zaleđu bojišnice', od samog početka dok se gradski život još odvijao normalno, do kraja rata kojega je Zagreb dočekao uz velike ljudske žrtve, gospodarske gubitke, u stanju siromaštva i političke nesigurnosti. Izložba će biti otvorena do 15. ožujka.