Hrvatski radio

Radio Sljeme

Vrijeme adventa i Zagreb: Upaljena prva svijeća na Manduševcu

27.11.2022.

07:43

Autor: Vesna Jurić Rukavina

Uz prvu adventsku svijeću

Uz prvu adventsku svijeću

Foto: Emica Elvedji / PIXSELL

Mons. Zlatko Koren kanonik Prvostolnog kaptola zagrebačkog, blagoslovio je prvu svijeću na adventskom vijencu na zdencu Manduševcu, na Trgu banaJosipa Jelačića, uz prisustvo gradonačelnika Tomislava Tomaševića, predsjednika SGZ Joška Klisovića, direktoricu TZ Martinu Bienenfeld i prisutne građane od najmanjih do najstarijih, uz pjesmu Ladarica. Vrijeme došašća za vjernike trebalo bi biti vrijeme u kojem zrakom odiše misao kako ostaje dovoljno vremena da pokušamo otovriti srca, jer Bog dolazi k ljudima kako bi se dogodila temeljita promjena svijeta. Četiri svijeće na adventskome vijencu imaju svoju liturgijsku simboliku. Prvu se obično naziva Svijećom proroka i Svijećom nade; drugu Svijećom Betlehema i Svijećom spasenja, treću svijeću Svijećom pastira i Svijećom radosti  te četvrtu Svijećom anđela i Svijećom pouzdanja . Prema jednoj drugoj tradiciji, četiri svijeće na adventskom vijencu simboliziraju Nadu, Mir, Radost i Ljubav.


Slavljenje došašća počelo je u 5. stoljeću, kada je biskup Perpetuo iz Toursa započeo pripravu za Božić, počevši od blagdana sv. Martina 11. studenoga. Nazvao je došašće pokorničkim vremenom, naređujući post u tri dana svakog tjedna od 11. studenog do Božića. U 6. stoljeću, papa Grgur Veliki skratio je došašće na četiri tjedna, što se zadržalo do danas te je ukinuo dotadašnje suzdržavanje od jedenja mesa i mliječnih proizvoda za vrijeme došašća, makar se i danas, razdoblje došašća gleda kao vrijeme suzdržavanja od velikih slavlja i gozba.


Vrijeme došašća Rimske liturgije, nije bilo pokorničko, nego slavljeničko, vrijeme radosti i priprema za Božić. S vremenom je došašće postalo spoj pokorničkih sadržaja i vrijeme radosti i iščekivanja. Liturgija došašća ostala je nepromijenjena sve do II. vatikanskog sabora koji je uveo manje izmjene kako bi jasno odredio duh korizmenog vremena i vremena došašća.


U vrijeme došašća, služe se rane jutarnje svete mise, zornice, koje su u našoj zemlji vrlo raširene, pogotovo u sjevernim krajevima. I, one simboliziraju budnost kršćana u vrijeme priprave za Božić, ali i na konačni Isusov dolazak na kraju vremena. Kršćani nastoje bdjeti nad svojim ali i nad tuđim životima, da ne izgube vječni život. Zornice imaju svečan ugođaj, ali i pokornički značaj, jer valja ustati vrlo rano da se stigne u crkvu. Predstavljaju stoga neki oblik četverotjednog trajnog odricanja od sna. Hrvatske adventske pjesme imaju marijansko obilježje, pjevaju se i na zornicama. Neke od poznatijih su: "Padaj s neba", "Zlatnih krila", "O Marijo, ti sjajna zornice","Ptičice lijepo pjevaju", "Visom leteć ptice male". U tim adventskim pjesmama izražava se radost skorom dolasku Božića i potiče se vjernike, da se duhovno pripreme za blagdan Božića te se iskazuje se štovanje Blažene Djevice Marije.


Jučer smo zapalili prvu adventsku svijeću

Mons. Zlatko Koren kanonik Prvostolnog kaptola zagrebačkog, blagoslovio je prvu svijeću na adventskom vijencu na zdencu Manduševcu, na središnjem zagrebačkom trgu Trgu bana Josipa Jelačića, uz prisustvo gradonačelnika Tomislava Tomaševića i predsjednika SGZ Joška Klisovića, te direktoricu TZ Martinu Bienenfeld uz pjesmu Ladarica i prisutne građane od onih najmanjih do najstarijih.


U vrijeme došašća, za Zagrepčane koji su imali naviku odlaziti u katedralu na mise, sada mogu zbog obnove katedrale, sudjelovati na misama u Bogoslužnom prostoru bl. Alojzija Stepinca na Kaptolu 28. Svete mise nedjeljom slave se u 7, 9, 10, 11.30 i 18 sati, a mise zornice slavit će svakog jutra u 6 sati od ponedjeljka do subote.


Četiri svijeće na adventskome vijencu dobile su i svoja imena, a mogu biti i različitih boja. Prvu se obično naziva Svijećom proroka i Svijećom nade (zelene boje); drugu Svijećom Betlehema i Svijećom spasenja (ljubičaste boje), treću svijeću Svijećom pastira i Svijećom radosti (ružičaste boje) te četvrtu Svijećom anđela i Svijećom pouzdanja (crvene boje). Prema jednoj drugoj tradiciji, četiri svijeće na adventskom vijencu simboliziraju Nadu, Mir, Radost i Ljubav.


Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.