Bistrička Kalvarija

U proljeće 1939. godine nadbiskup Stepinac sa svojim suradnicima obišao je Mariju Bistricu i zacrtaao planove o uređenju križnoga puta. Iste je godine, predvodeći hrvatsko narodno hododčašće u Rim i Marijino svetište u Pompejima, o 1300. obljetnici prvih veza hrvatskog naroda sa Svetom Stolicom, najvaio posvetu hrvatskog naroda Blaženoj Djevici Mariji i izgradnju bistričkoga križnog puta. Već godinu dana poslije, u nazočnosti od 20 tisuća vjernika, u srpnju mjesecu blagoslovio je Stepinac, Križni put. Kalavarija je izgrađena za deset dana, a radilo je 500 radnika. Tada su to bili podignuti križevi sa slikama koje predstavljaju događaje iz Muke Isusove. Kasnije se počeo ukrašavati kipovima. Unatoč Drugome svjetskom ratu, 1943., u vrijeme nadbiskupa Alojzija Stepinca postavljene su prve četiri postaje, napravljene od mramora u naravnoj veličini u umjetničkoj radionici iz Carrare u Italiji. Danas gledajući sve postaje Križnoga puta govorimo i o vrhunskom ostvarenju naših poznatih akademskih umjetnika. 

U vrijeme nadbiskupa zagrebačkog kardinala Franje Kuharića od 1971. do 1990. završene su sve postaje koje su podignute u nadnaravnoj veličini i odlivene u bronci. 

Gledajući taj kiparski kompleks Kalvarije, koji je, unatoč radova više pojedinaca, djelo kolektivnog autorstva kakvom u bližoj ni daljoj okolici nema svog uzora, ističe mons. Nedjeljko Pintarić zauzeti svećenik Zagrebačke nadbiskupije na planu sakralne baštine. 

Autori koji su stvori svojim umjetnički dijelima Križni pu:

Umjetnička radionica Carrara Italija, naši kipari Kruno Bošnjak, Josip Poljan, Stanko Jančić, Ante Starčević, Ante Orlić, Marija Ujević