Hrvatski radio

Radio Sljeme

08:51 / 14.08.2015.

Autor: Ana Krois

Blagdan Velike Gospe

HRT logo

HRT logo

Foto: HRT / HRT

Velika Gospa je blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, a slavi se svake godine 15. kolovoza pa je taj dan ujedno i državni blagdan u Republici Hrvatskoj.

Prema katoličkoj teologiji, Kristova majka Marija uznesena je dušom i tijelom na nebo. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je papa Pio XII. 1. studenog 1950. Službenom proglašenju prethodila je duga tradicija, stara kao i samo kršćanstvo.

Dan hodočašća u mnogim dijelovima svijeta

Na blagdan Velike Gospe mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna marijanska svetišta, a svetkovina se slavi u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi.

Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju dogme svoje vjere: da je Blažena Djevica Marija dušom i tijelom po završetku svoga zemaljskog života uznesena u slavu neba u društvo sa svojim

uskrsnulim sinom Isusom. To je, kako vjeruju katolici, završnica njezina Bogu predanog života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija.

Vjernici Veliku Gospu najprije prepoznaju u poniznoj službenici koja je prihvatila Božji izazov i svoj je život uskladila s Božjom riječju: "Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!"

Nebeska "kraljica Hrvata"

U Hrvatskoj je dugovječna tradicija štovanja Blažene Djevice Marije, a u teškim vremenima i nevoljama narod ju je molili za pomoć. Pouzdavajući se u njezin nebeski zagovor častili su je iz zahvalnosti kao "kraljicu Hrvata". Kroz povijest zazivali su je i "fidelissima advocata Croatiae" (najvjernija odvjetnica Hrvata).

Kasnije raseljeni po cijelom svijetu Hrvati su zadržali čašćenje Majke Božje pa danas ako na primjer nekome u Chicagu spomenete riječ "Hrvati", prvo što će vam odgovoriti bit će "Velika Gospa". Ona je Hrvatima ono što je Ircima Sv. Patrick ili Talijanima Kolumbov dan.

U Hrvatskoj je mnogo marijanskih svetišta, a među najpoznatija spadaju među inima ona u Mariji Bistrici, Sinju, Aljmašu, Trsatu i VoćInu.

Svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici prošle je godine posjetilo oko 50 tisuća hodočasnika, a ove godine predviđaju da će ih doći i više. Veću posjetu, od bar oko 40 tisuća ljudi, očekuju i Svetištu Majke Božje Trsatske na Trsatu (Rijeka), kao i u Svetištu Gospe od Utočišta u Aljmašu, koje tradicionalno na taj blagdan posjeti 60-70 tisuća vjernika.