Danas se spominjemo dvadesetprve obljetnice smrti sluge Božjega kardinala Franje Kuharića, uzornog svjedoka Evanđelja, Božjeg milosrđa i ljubavi. Euharistijsko slavlje tom će prigodom predvoditi zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u Bogoslužnom prostoru bl. Alojzija Stepinca na Kaptolu 28 s početkom u 18 sati. Od njegove smrti na ovamo, današnji dan vjernici spominju i kao Kuharićevo. Na taj način svjedoče i svog zauzetog i poniznog pastira zagrebačke i hrvatske crkve koji je uvijek bio za i sa čovjekom i uz svoj narod. Jednom je rekao: „Ja volim svoj narod, ja ga ne mogu ne voljeti kao što ne mogu ne voljeti svoju obitelj. Jer sam jednostavno član i baštinik njegove povijesti, kulture, jezika, patnji i nada."
Kardinal Franjo Kuharić rođen je 15. travnja 1919. u Gornjem Pribiću, u filijali župe Pribić kraj Krašića, od roditelja Ivana i Ane r. Blažić. Bio je trinaesto i najmlađe dijete u obitelji. Za svećenika ga je 15. srpnja 1945. zaredio zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac. Za biskupa ga je 3. svibnja 1964. u zagrebačkoj prvostolnici, zaredio zagrebački nadbiskup Franjo Šeper, a suzareditelji su bili zagrebački pomoćni biskup Josip Lach i porečki i pulski biskup Dragutin Nežić. Godine 1970. imenovan je za nadbiskupa Zagrebačke nadbiskupije, tada jedne od najvećih nadbiskupija u svijetu. Osnovao je 60 novih župa.
Ujesen iste godine izabran je za predsjednika Biskupske konferencije Jugoslavije. Nadbiskupa Kuharića papa Ivan Pavao II. je 1983. godine uvrstio u Kardinalski zbor. U svojem četvrtstoljetnom nadbiskupovanju doživio je uspostavu neovisne i međunarodno priznate države Hrvatske te je postao prvi predsjednik prve Hrvatske biskupske konferencije. Kao takvom, pripala mu je čast da ugosti sv. Ivana Pavla II. na hrvatskom tlu, prigodom njegovoga prvog dolaska u Hrvatsku.
Kardinal Kuharić gajio je veliku ljubav prema hrvatskim iseljenicima. Brojni su bili njegovi pastirski posjeti Hrvatima izvan domovine po svim državama i kontinentima. Tijekom nametnutog rata mnoštvo je stranih državnih i crkvenih delegacija dolazilo u Zagreb u Nadbiskupski dvor. Kardinal im je uspijevao približiti i pojasniti tešku ratnu situaciju u kojoj se Hrvatska našla, odlazio je s njima u ratom stradala i porušena područja, na prvu liniju. Strpljivo im je tumačio hrvatsku povijest i sadašnjost i obrazlagao pravo na slobodu i samostalnost svakog naroda.
Kardinal je također uvidio važnost medija u evangelizaciji. Tako je 1993. pokrenuo Informativnu katoličku agenciju, a 1997. Hrvatski katolički radio. Bio je dugogodišnji suradnik HRT Radio Sljeme, u emisiji "Hvaljen Isus i Marija", a s urednicom Vesnom Jurić-Rukavina tijekom devet emisije 1999. pod nazivom "Bog je ljubav", tada umirovljeni kardinal, učinio je još jedan iskorak i gostujući u našem programu razgovarao je sa slušateljima o svim i njima važnim pitanjima.
Kao umirovljeni nadbiskup sudjelovao je 1998. u Mariji Bistrici na proglašenju blaženim kardinala Alojzija Stepinca, o čijem je svetom životu kao pastir Crkve zagrebačke hrabro i neumorno propovijedao. Preminuo je na glasu svetosti 11. ožujka 2002. godine. Na isti dan, deset godina kasnije, kardinal Bozanić najavio je pokretanje postupka za njegovu beatifikaciju.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.
