Dvorci i baština: Oroslavje

Dvorci i kurije kojima vrvi Hrvatsko zagorje, ostavština su koja je nepotpuno riješena. Neki su u funkciji i to zbog privatnog kapitala, o nekima u potpunosti skrbi država i lokalna zajednica zbog značenja. Orslavje je zanimljivo jer je na  svega 300-tinjak metara imalo dva dvorca (jedan je izgorio 1949.) a na njegovom mjestu je sada tvornica tekstilne industrije. Ostao je sačuvan Park Wranczany s jedinstvenim skulpturama iz mitologije i jezero do kojeg se ne može doći. No postoje planovi i gotovi projekti za cijeli kompleks ističe direktorica TZ Oroslavje Maja Šijan. 

Zanimljivost postojećeg, ali u vrlo lošem stanju dvorca Oroslavje Donje, s konca 18. st. su sačuvani rijetki ostaci kasnobarkonog slikarstva s motivima likova iz grčke i rimske mitologije, te jedini primjerak kasnobarkono - klasicističke peći u Hrvatskoj. Sagradio ga je Sigismund Vojković/Vojkffy, kraljevski komornik i zapovjednik straže u dvorcu Schönbrunn u Beču u vrijeme vladanja carice Marije Terezije. 

Oko dvorca je krajem 18. st. izgrađen prekrasni perivoj uređen s baroknim i klasicističkim obilježjima koji je krajem 19. st. dobio obilježja pejzažno – vrtne arhitekture. Kr Tada je posađeno mnoštvo egzotičnog drveća porijeklom iz raznih dijelova svijeta. Dvorac je od 1897. promijenio nekoliko vlasnika, a konačno ga je 1920. kupio poduzetnik Milan Prpić.

- Baština će se probati spasiti digitalizacijom i nekim projektima koji će pridonijeti razvoju kulturnog turizma, kaže Šijan. Vlasnički udio Grada je takav, da "mi ne možemo ništa", ali postoji inters stranog kapitala. No, može li tu uletiti s kupovinom Grad ostaje i dalje otvoreno pitanje. 

- Direktorica TZ Oroslavje Maja Šijan, već se tijekom studija počela baviti područjem turizma u Hrvatskom Zagorju, te istraživanjima dvoraca i kurija a diplomski rad na Viskoj školi na turistički manedžment Šibeniku, u posvetila razvoju turizma u kontinenalnom dijelu Hrvatske, smatra da se povezivanjem svih u okruženju može mnogo toga učiniti, te se ta vrsta ostavštine i te kako može kapitalizirati, kao što se učinilo u Bavarskoj ili nekim drugim regijama Europe. 

Prošetali smo i kroz poznati Park Vraniczany unutar kojeg je ostatak teksilne industrije. Tvornica je podignuta na mjestu dvorca koji je izgorio 1949.  Ljepota negdašnjeg dvorca i perivoj privukli su i Franza Liszta koji je u dva navrata 1846.g. održao je koncerte za tamošnje plemiće.  Vlasnici dvorca Oroslavje Gornje bile su plemićke obitelji Čikulin, Sermage i Vraniczany. Dvorac je od 18. st. nekoliko puta bio renoviran i to na temeljima dvorca kojeg je vjerojatno još 30-ih godina 17. st. sagradio Julije Čikulin, ali o tome nema podataka. Arhitektura dvorca imala je barokna obilježja, četverokrilnog oblika s unutarnjim dvorištem i okruglim kulama. Dvorac je imao prekrasno ulazno pročelje s tornjićem i satom na vrhu. To je bio jedini dvorac u sjeverozapadnoj Hrvatskoj pokriven crijepom. Uz dvorac je bio uređen perivoj po uzoru na onaj u Versailiesu sajezerom u dnu perivoja i otočićem.

- Perivoj ima jezero koje također treba otvoriti javnosti, napominje Šijan. Potrebno je restaurirati stube kako bi mu se prišlo. Izazovi su tu, a Oroslavje ima odgovore.