Godinu dana od jakog potresa u Zagrebu

Prije godinu dana Zagreb je pogodio jak potres u 6 sati i 24 minute magnitude 5,5 po Richteru s epicentrom u Markuševcu. Promijenile su se vizure grada. Život je izgubila djevojčica iz Đorđićeve. Počinje život u paralelnim brojevima između pandemije i podrhtavanja tla...

U 14 i 30  poslušajte dokumentarni zapis "Za Zagreb zajedno" autorice Vesne Jurić-Rukavina koja sintetizira vrijeme osbnim izričajem doživljenog uz prilagodbu dokumentarnih sadržaja pohranjenih kroz godinu dana u arhivu HRT.  U središtu pozornosti autorice jest emocija građana ali obnova grada, koju svi s nestrpljenjem očekuju.

Emisija će se emitirati u 17 sati i 30 minuta na 1. programu, te Glasu Hrvatske.  

Iz dokumentarnog zapisa:  

"U gradu su velike materijalne štete, oštećen je vrh južnog tornja Zagrebačke katedrale. Vojska čisti ulice vatrogasci, komunalni redari, volonteri, Gorska služba spašavanja, građani. Medicinski fakultet pretrpio najveću štetu od javnih institucija, na Pravni se ne može. Iseljava se dio Petrove bolnice mame s bebama, bebe u inkubatorima…Nema plućne bolnice Jordanovac. KBC Zagreb Rebro pretvara se u slike iz ratnih vremena. Pacijenti po hodnicima. Preseljavanje ortopedije sa Šalate… Dermatologije.
Gornji grad i naše najstarije gimnazije, Banski dvori, Sabor, crkva svete Katarine, Svetog Marka sve je urušeno i razrušene, osnovne škole, muzeji.
Počinju prva zbrinjavanja ljudi koji su ostali bez svoga doma i svega što su stvarali. U samo 10 sekundi. Zagreb kao mnogo puta u povijesti počinje život po solidarnosti". 

Zbog posljedica potresa pregledano je više od 24.800 zgrada, s 19 tisuća lokacija odveženi su deseci tisuća tona građevinskog otpada. Vatrogasci su intervenirali 10 tisuća puta, uklonjeno je 8 tisuća dimnjaka, 6 tisuća m2 oštećenih dijelova fasada. Sanirano je 110 zabatnih zidova u centru grada.

Podijeljeno je građevinskog materijala za 5 tisuća sugrađana u vrijednosti 6 milijuna kuna te 100-njak stambenih kontejnera.

"Najveće štete pretrpjele su stare zgrade, koje su građene od cigli. Na većini zgrada porušeni su ili teže oštećeni dimnjaci, zabatni zidovi, krovovi, pregradni pa čak i nosivi zidovi. Sve novije građevine koje su građene po suvremenim protupotresnim standardima pokazale su se otpornima na seizmičke sile kod tog potresa te su pretrpjele mala ili gotovo nikakva oštećenja". Razne nezakonite intervencije na građevinama, rušenja ne samo pregradnih nego i nosivih zidova, dodatna opterećivanja katovima i brojnim elementima masa koje su prelazile dopuštena statička i dinamička opterećenja dovele su do znatnih oštećenja objekata iako je riječ o potresu koji je puno slabiji od mogućega najjačeg potresa, za koji se smatra da bi mogao biti magnitude barem 6.3.

Šteta nakon zagrebačkog potresa procijenjena je na 11,6 milijardi eura, a nakon petrinjskog na malo više od 5 milijardi eura. Građani su mišljenja da je obnova izuzetno spora.  Koliko će trajati obnova, stručnjaci ne žele čak ni nagađati, jer kada se odradi prvi dio obnove oštećenih zgrada, treba nastaviti obnavljati i one sa zelenim oznakama kako bismo se pripremili za buduće potrese.