Hrvatska je posljednjih 30 godina uložila šest puta više sredstava u razvoj cestovne infrastrukture u odnosu na željezničku, pokazalo je veliko istraživanje Greenpeacea o prometnoj infrastrukturi u Europi. Ništa bolje nije ni u drugim zemljama članicama.
Željeznički promet ekološki je najprihvatljivija vrsta javnog prijevoza. Pa ipak Greenpeacova studija je pokazala da je Hrvatska od 1995. godine povećala mrežu autocesta za čak 344 puta, dok se željeznička mreža smanjila za 4 posto.
- Po omjeru ulaganja u ceste i željeznicu Hrvatska među najgorima u Europi. Gora je jedino Rumunjska. Dosadašnji omjer ulaganja u ceste naspram željeznice je u Hrvatskoj četiri puta veći od europskog prosjeka. U razdoblju od 1995. do 2021. godine Hrvatska je uložila oko 13,3 milijarde eura u ceste, a svega 2,1 milijardu u željeznice. Uz to, imali smo zatvaranje pet željezničkih putničkih linija ukupne dužine 118 kilometara, a zatvoreno je i 28 željezničkih postaja, čime je tisućama ljudi onemogućen pristup željeznici - rekla je Petra Andrić, programska voditeljica Greenpeace Hrvatska.
Nisu ni naši susjedi bolji.
- Slovenija je investirala gotovo 4 puta više u ceste od željeznice, a Mađarska 2 puta više. Tako da ni u ostalim zemljama situacija nije bajna. Od europskih zemalja, jedino su Belgija, Austrija i Velika Britanija ulagale više u željezničku od cestovne infrastrukture - navodi Andrić.
Promet je jedini sektor u Europi koji još uvijek ne pridonosi smanjenju emisija stakleničkih plinova, upozorava Andrić. Štoviše, emisije stakleničkih plinova koje proizlaze iz prometa porasle su za 15 posto u razdoblju od 1995. do 2019, uglavnom zbog vozila koja koriste fosilna goriva. Usporedbe radi, prosječno putovanje vlakom u Europi proizvodi 77 posto manje emisija stakleničkih plinova po putničkom kilometru od putovanja automobilom.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.