Hrvatski radio

Radio Sljeme

14:59 / 20.01.2017.

Autor: Margareta Jozinović

Hrvatski savez slijepih upozorava na diskriminaciju!

HRT logo

HRT logo

Foto: HRT / HRT

Hrvatski savez slijepih upozorio je na diskriminaciju slijepih osoba i gotovo potpun izostanak tiskanih knjiga i udžbenika na Braillovom pismu. Traže objašnjenja i zašto slijepe osobe nemaju pravo na osobnu invalidininu te zašto naknada za pokriće troškova prouzročenih sljepoćom iznosi tek 350 kuna.

Kako objasniti da se udžbenici tiskaju tek preko projekata koji će proći ili ne. Kako to da u trgovinama 99% proizvoda nema natpis na točkastom pismu? Kako to da ljudi kojima su prsti oči, nemaju pravo na osobnu invalidninu, a milostinja koju dobivaju kao kompenzaciju za pokriće troškova prouzročenih sljepoćom na dnu je europske ljestvice iznosa koje države daju za tu svrhu? Pitanja su čelnici Saveza slijepih postavili na današnjoj konferenciji za novinare kojoj je uz našu televiziju i radio nazočila tek novinarska ekipa nacionalne novinske agencije (HINA).
 
Ono što je ovog trenutka najvažnije i najveći problem je taj da slijepa djeca, koja kao i sva ostala djeca imaju pravo na obrazovanje, ne mogu dobiti udžbenike, knjige i literaturu prilagođenu za školovanje. To je osnovno ljudsko pravo. Glavni je problem to što je životna stvar svedena na projekt i što se tijekom školske godine raspisuje natječaj gdje učenici dobiju tek na kraju godine dio knjiga što je prilagođen za njih, a više im nije potrebno, rekla je Karmen Nenadić, izvršna direktorica Hrvatskog saveza za slijepe. 
 
Ukazala je i na činjenicu da je prilagodba udžbenika složen i skup proces, kojeg se dotakla i ravnateljica Hrvatske knjižnica za slijepe Jelena Lešaj te dodala kako Hrvatska knjižnica za slijepe radi na lektirama za slijepe koje se, osim što su na brajici, snimaju u zvučnom formatu. Izdvojila je primjer zvučnog formata lektire Junaci Pavlove ulice koja u standardnom formatu ima 213 stranica, što znači da su u prilagodbi za slijepe to dva Brailleova sveska po 147 stranica kojima produkcija ukupnog troška (skeniranja, prilagodbe teksta i prireme za printanje) iznosi oko 9 tisuća kuna.
 
Za djecu i slijepe važna je uloga brajice u društvu. Funkcionalna, komunikacijska te senzabilizacijska uloga omogućuju da slijepi mogu biti pismeni i prisutniji u društvu.
 
Slijepa djeca imaju pravo na obrazovanje koje ne smije biti svedeno na projekte, mora biti sustavno i država mora naći načina da to financira, poručio je predsjednik Hrvatskog saveza slijepih Vojin Perić. Uz to naglasio je da je sljepoća najteži način invalidnosti kojoj se ne smije pristupati kao ogrebotini, što je čest slučaj. Ako slijepa osoba nema pravo na institut invalidnine, onda joj se pristupa kao lakšem invaliditetu, a nema pravo. Ako slijepa osoba dobiva 46 kukavnih eura da bi podmirila sve troškove prouzročene sljepoćom onda se sljepoća ne smatra teškim invaliditetom. Ako naši saborski zastupnici s jednog zasjedanja odu s povezima na očima, onda ću ja javno priznati da je to lakši oblik. Brajica bi trebala biti službeno pismo!, rekao je Perić.
 
Najavljeno je pokretanje inicijative od strane Hrvatskog saveza slijepih za izradu zakona o Braillovom pismu koji bi uveo brajicu kao službeno pismo u Republici Hrvatskoj.