Hrvatski radio

Radio Sljeme

15:33 / 06.12.2016.

Autor: Magdalena Pongrac

Ima li Zagreb plan za razvoj prometnog sustava do 2030.?

HRT logo

HRT logo

Foto: HRT / HRT

Politička stranka Pametno održala je javnu tribinu pod nazivom "Promet u Zagrebu 2030." Na tribini se raspravljalo o problemima prometnog sustava u našem gradu i rješenjima koja bi smanjila gužve i poboljšala kvalitetu javnog prijevoza.

Potaknuti rastućim nezadovoljtsvom građana na temu prometa, stranka Pametno ugostila je istaknute pojedince i intelektualce koji su iznijeli svoje mišljenje ovoj temi. Sudionici su predložili promjene koje bi pridonijele kvaliteti javnog prijevoza. Jedna od bitnih akcija je uvođenje metroa, od Oporovečke ulice na istoku do Škorpikove ulice na zapadu. Ta investicija je relativno krupna, ali ima najveću društvenu korist u cijelom prometnom sustavu. Jedna trećina cjelokupnog prometa iz javnog prometnog sustava - tramvaja, željeznice, autobusa se seli na metro. Na taj način se otvara puno više zraka za javni promet tramvaja. Druga velika akcija, koja je ekonomski najisplativija je spuštanje željeznice u centralnom dijelu Zagreba na razinu minus dva, s početkom u Vrapču i sa završetkom na Heinzelovoj i Vukovarskoj ulici, rekao je umirovljeni inženjer građevine Damir Pološki. Osim rasterećenja javnog prijevoza, koje bi ovi projekti donijeli, glavni argument pobornika izgradnje metroa jest njegova brzina. Naime, metro putuje oko 30 km/h brže od tramvaja i autobusa, što bi građanima omogućilo brži dolazak do odredišta. Benefiti od pet minuta kraćeg putovanja iznosili bi više od milijun kuna dnevno, te bi spriječili emisije više od sto tona ugljičnog dioksida.

Međutim, predstojnik Zavoda za prometno planiranje na Fakultetu prometnih znanosti Marko Ševrović smatra kako izgradnja metroa nije prioritet te tvrdi da metro u ovoj fazi gradu Zagrebu definitivno nije potreban. Ako promatramo nekakve dugoročne projekcije samog razvoja grada i u konačnici nekakve demografske slike Hrvatske, pitanje je u kojem trenutku će nama metro kao takav biti potreban. Naravno, uzevši u obzir da imamo ogromne potencijale željeznice koja bi u Zagrebu mogla preuzeti veliku većinu tih dnevnih putovanja na relaciji sjever-jug i isto tako istok-zapad, apsolutno gdje imamo savršeno postavljenu prugu koja može preuzeti veliku količinu (prometa). Nije normalno da se ljudi iz Zaprešića i Velike gorice u grad voze autobusima, to su linije koje moramo prebaciti na željeznicu i kao takvu ju puno bolje integrirati u sam prometni sustav grada.

Dekan Arhitektonskog fakulteta Krunoslav Šmit založio se za stvaranje generalne vizije grada, koja bi u sebi sadržavala i viziju razvoja prometnog sustava, a koji bi se odredio prema onim stvarima koje su uočene kao potrebne - poput pitanja kako organizirati sustav podzemnih garaža ili sustav parkiranja u gradu. Trebamo postaviti pitanje je li ovaj model koji se razvija u skladu sa tom generalnom vizijom razvoja grada ili se radi o situacijama kod kojih se djeluje više lokalno, a manje sustavno. Bez sagledavanja šireg okruženja grada nije moguće govoriti o bilo kojem razvoju javnog prometnog sustava poput željeznice ili metroa, rekao je Šmit.

Još jedan važan problem koji je istaknut na tribini jest problem gužvi u centru grada. Naime, prema broju parkirnih mjesta po stanovniku u centru, Zagreb je prvi u Europi. Kako bi se riješio problem gužvi, koje su između ostalog posljedica prevelikog broja automobila u centru grada, neki predlažu izgradnju novih garaža. Marko Ševrović rekao je kako takav sustav samo povećava broj automobila u gradu, a Marko Stančec iz Sindikata biciklista tvrdi kako to nije način da se ceste oslobodi od motornih vozila. Biciklistički promet mora se integrirano planirati sa parkirnom politikom. Ako izgradimo javne garaže za stanovništvo koje živi i dolazi u centar na obodu grada, takozvane park & ride-ove, a istovremeno uvodimo biciklističke staze na kolniku - čime uzimamo infrastrukturu automobila, tek tada možemo očekivati porast biciklističkog prometa. Tako dugo dok mi uzimamo pješacima dio nogostupa, a ne diramo prometnu površinu po kojoj se kreću motorna vozila, tako dugo ne možemo ni očekivati da će se razviti biciklistički promet, kazao je Stančec.

Osnovni zaključak tribine jest da pitanju mobilnosti treba pristupiti integralno, cjelovito i dugoročno. Iako nije relano da se projekti poput metroa i podzemne željeznice realiziraju prije 2030. godine, važno je o ovakvim temama razgovarati kako bi se u najkraćem mogućem roku iznjedrilo najkvalitetnije rješenje. Stranka Pametno najavila je kako će ovakvih rasprava biti još, te će obuhvatiti mnoge goruće probleme našeg društva.