Hrvatski radio

Radio Sljeme

14:07 / 27.06.2017.

Autor: Magdalena Pongrac

Jedna od posljednjih zagrebačkih klobučarski radnji zatvara svoja vrata

HRT logo

HRT logo

Foto: HRT / HRT

Zakonski propisi, nameti i fiskalizacija natjerali su jednu od posljednjih klobučarskih radnji u Zagrebu na zatvaranje. Kako preživljavaju posljednji klobučari i isplati li se u današnje vrijeme baviti tim deficitarnim zanimanjem?

Prvog dana srpnja, nakon što je 47 godina posvetio izradi kapa i šešira, klobučar Ivan Horvatić zatvorit će vrata svog obrta. Pokrivala za glavu namjeravao je proizvoditi još najmanje 5 godina, no kako kaže, zbog zakonskih je propisa prisiljen staviti ključ u bravu. Zatvaram zbog slabog prometa, zbog raznih zakona koji su apsurdni, fiskalizacije i ostalih nameta koji terete nas male obrtnike - naknada za zapošljavanje, razni paušali, struja, voda. Ja ulazim u 74. godinu, s internetom ne znam, ja nisam prst stavio na tikovnicu niti se neću s tim bakćati. Ne mogu mene uspoređivati s nekim kafićem koji mora imati fiskalnu blagajnu. To je aspurd!, naglasio je Horvatić.

Dok Horvatić tvrdi da mu nakon uvođenja fiskalizacije od zarade ne bi ostalo ništa, najstariji zagrebački klobučarski obrt još uvijek radi. Njegov vlasnik Darko Škrgatić pojasnio je kako se nosi s tržištem i fiskalizacijom. Kako koju godinu, prošle nisam bio zadovoljan, a ove sezone sam jako zadovoljan. Ja to sve uspijevam pokriti, nije mi problem, što se tiče fiskalizacije ja sam mlađi. I meni je sad to malo teško pohvatati i posložiti, srediti kasu i slično, ali da se to riješiti, rekao je Škrgatić.

Ove je godine, kao i prethodnih, interes za obrtničke škole u padu, pa tako osim klobučarskog obrta, izumiranje prijeti i urarima, postolarima te kišobranarima. Zašto je klobučarski zanat spao na svega 3 obrtnika pojasio je Škrgatić rekavši da, kao prvo, to više nije u modi. To sad nosi vrlo mali broj ljudi, to je više kao neka subkultura, pogotovo kod mladih ljudi. Druga stvar je ta što zime više nisu tako duge i hladne kao što su nekad bile. Sad sezona traje 11., 12., 1. i eventualno 2. mjesec, ali to je već debelo kraj sezone. I treća stvar je ta nesretna financijska kriza. To su skupi materijali i teško su dosptupni, ja ih ne mogu kupiti nigdje u Hrvatskoj, po sve materijale moram ići van, naručiti nešto iz Portugala ili kupiti nešto u Italiji ili Poljskoj, isto tako i kalupe, a mašine su isto skupe, istaknuo je Škrgatić.

Klobučar Horvatić do zatvaranja obrta u Petrinjskoj rasprodaje svoje proizvode, a nakon što zauvijek zaključa vrata svoje radnje u našem gradu ostat će još samo dva klobučara i jedna modistica. Možda i opstanu, jer još uvijek ima onih koji cijene vrijednost ručno izrađenih kapa i šešira.