Hrvatski radio

Radio Sljeme

Međunarodni dan mladih na Cvjetnom trgu

12.08.2015.

19:26

Autor: Jelena Römer

HRT logo

HRT logo

Foto: HRT / HRT

Hrvatska se ističe po niskoj razini ulaganja u obrazovni sustav, i jedna je od rijetkih zemalja koja ne provodi sustavno građanski odgoj i obrazovanje, upozorili su predstavnici "Mreže mladih Hrvatske" i "Inicijative GOOD".

Povodom Međunarodnog dana mladih koji se obilježava 12. kolovoza, predsjednik MMH-a Karlo Kraljpozvao je s konferencije za novinare na Cvjetnom trgu u Zagrebu Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta da pruži odgovore na brojna pitanja u procesu uvođenja i provedbe programa Građanskog odgoja i obrazovanja.

Akcijama u Zagrebu, ali i Splitu, Rijeci, Dubrovniku - mladi upozoravaju na važnost ulaganja u obrazovanje i pitanja položaja građanskog odgoja i obrazovanja. "Bez daljnjeg ulaganja nemoguće je imati kvalitetno obrazovanje, a bez kvalitetnog obrazovanja koje mora obuhvatiti građanski odgoj, nema niti aktivnih građana niti demokratskog društva", poruka je MMH-a. 

MMH je upozorio da takozvana "zemlja znanja" u obrazovanje godišnje ulaže oko 4,1 posto BDP-a, dok je prosjek EU 5,1 posto. Hrvatska je 26. zemlja u EU po ulaganju u obrazovanje, a Slovenija primjerice ulaže 5,6 posto BDP-a uobrazovanje i među prvih je deset u EU po tom pitanju. Dodali su da Danska u obrazovanje ulaže dvostruko više novca od Hrvatske, a Finska spada među prvih pet u svijetu po ulaganju.

U obrazovanje osim financijskog ulaganja, potrebna je kvaliteta sadržaja i izgradnje obrazovnog sustava, što   podrazumijeva odgovaranje na aktualne potrebe, tj. otvaranje prema učenicima koje obrazuju stručnjaci, stajalište je MMH-a. GOOD inicijativa za sustavno i kvalitetno uvođenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo, zalaže se za građansko obrazovanje kako bi mladi ljudi mogli odgovorno i ravnopravno sudjelovati u društvenim događajima i procesima donošenja odluka.

Početkom 2015. provela je istraživanje stavova i znanja maturanata o društvenim i političkim procesima, koje je pokazalo da mladi smatraju kako se u školi izbjegavaju aktualne društvene teme. Teme seksualnosti, suvremenih medija, nacionalnih manjina i kulturne različitosti, Europske unije, zaštite okoliša i održivog razvoja, one su koje ispitanici prepoznaju kao najslabije obrađivane ili općenito izostavljene iz obrazovnog programa.

Ispitanici uglavnom prepoznaju da se u školama provode dodatne aktivnosti, prepoznaju provedbu zdravstvenog i građanskog odgoja, međutim indikativno je da oko trećine učenika ne prepoznaje da se ovi programi provode u njihovoj školi. Najmanje su prepoznate aktivnosti škola u području profesionalnog usmjeravanja i smanjenja nasilja. Ispitanici uglavnom ocjenjuju pozitivno ponuđene programe u kojima sudjeluju. Ipak, podijeljena su mišljenja o građanskom odgoju i obrazovanju, programima za pomoć u rješavanju teškoća vezanih za školovanje, a donekle i o zdravstvenom odgoju. 

Organizacije okupljene u GOOD inicijativu pozdravljaju kurikularnu reformu kao nužan korak naprijed u osuvremenjivanju hrvatskog odgojno - obrazovnog sustava, reformu koja podrazumjeva sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja. MMH i GOOD inicijativa najavljuju javnu kampanju, kojom će od 7. rujna usmjeriti pažnju javnosti na važnost uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja u hrvatski obrazovni sustav.

Članica MMH-a Dorotea Šušak istaknula je da građanski odgoj pruža osnovne vještine koje će pomoći mladima bez obzira u kakvoj će se struci naći i specijalizirati u budućnosti.

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.