Međunarodni rođendan umjetnosti obilježit će se šestosatnim programom na Muzičkoj akademiji

Međunarodni rođendan umjetnosti po šezdeseti će se put obilježiti 17. siječnja diljem svijeta, a ovoj inicijativi pridružuje se i Hrvatska, zajedničkim programom Akademije dramske umjetnosti, Akademije likovnih umjetnosti, Muzičke akademije te Studija dizajna Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 

U bogatom programu koji će se održati na Muzičkoj akademiji od 18 do 24 sata sudjeluje na stotine studenata, a cilj je publici približiti posebnosti umjetničkog obrazovanja.

- Događa se više desetaka programa u više desetaka prostora, tako da dobro došli, dođite vidjeti naše studente, dođite vidjeti što sve stvaraju studenti umjetničkih akademija i možda saznati nešto, oni koji su možda zainteresirani za upis na umjetničke akademije koje se možda nekad zaista čine nepristupačne, kao neko tajno društvo u koje je teško ući, dođite vidjeti da tome nije tako. I onda smo zapravo dobili neku selekciju skladbi studenata kompozicije, ove godine to su studenti Lovro Stipčević, Sara Jakopović i Tin Ujević, dakle izvodit će se njihove skladbe u tom programu, sudjelovat će studenti glume s Akademije dramske umjetnosti Lovro Rimac, Lana Ujević, Dora Dimić Rakar - ističe kazališni i radijski redatelj Hrvoje Korbar.

17. siječnja francuski je umjetnik Robert Filliou 1963. godine proglasio milijuntim rođendanom umjetnosti koji se otad naovamo svake godine obilježava posebnim programima diljem svijeta.

Šestosatni program simbolički će uključiti po jedan sat programa za svako desetljeće dosadašnjeg održavanja manifestacije u koju će se i ove godine izravno uključiti Europska radiodifuzijska unija (EBU) putem Dramskog i Glazbenog programa Hrvatskog radija i video streaminga.

Domaća proslava Rođendana umjetnosti uključit će prikaz nastajanja dramskih predstava, uvježbavanje glazbenih izvedbi, izradu likovnih radova, primjenu umjetničkih rješenja u videoigrama, znanstvene radove u umjetnosti, stvaralačke susrete u studiju za snimanje ili na koncertu, u muzeju ili u galeriji, potom prijenos umjetničkih rezultata putem radijskih i televizijskih postaja, izložbi ili predstava – sve to čini slobodan protok sadržaja neopterećen uobičajenim oblicima predstavljanja, kako je i priželjkivao tvorac ideje Robert Filliou.