Muzej bl. Alojzije Stepinac

Muzej blaženog Alojzija Stepinca predstavlja javnosti brojne dokumente i predmete kojima se za života služio kardinal Stepinac. Godine 1995., otvorena je spomen-zbirka Sluge Božjega, Bila je smještena u prizemlju nadbiskupskog dvora, u dvorištu iza katedrale. Kako bi bila što pristupačnija posjetiteljima, Zagrebačka nadbiskupija pripremila je novi prostor smješten tik do zagrebačke prvostolnice u dijelu nadbiskupske palače poznatijem kao kula Nebojan. Time je spomen-zbirka postala muzej. Za javnost je otvorena 2007. godine, a nakon Zagrebačkog potresa 2020. i dalje je zatvorena za javnost 

Od dokumenata koji prate Kardinalov život od krštenja do smrti, tj. od krsnog lista do vlastoručne oporuke, osobitu pozornost privlače spisi koji otkrivaju njegovo zauzimanje za progonjene u II. svjetskom ratu među kojima je i pismo srpskoga pravoslavnog svećenika te spisi kao što su nalog ondašnjega javnog tužitelja Jakova Blaževića za Kardinalovo uhićenje i pretres nadbiskupskog dvora.

Od osobnih predmeta predstavljenih javnosti osobitu pozornost privlače crveni "lajbek" što ga je Kardinalova majka Barbara dala mladome sinu kad je išao na svjetski orlovski slet u Brno 1922. godine, te kardinalski grimiz koji nikada nije obukao a za njega su ga nabavili hrvatski iseljenici iz Sjedinjenih Američkih Država, ali mu ga zbog "željezne zavjese" nikada nisu mogli predati, ističe kustos Muzeja Tomica Plukavec. 

Izložene fotografije dokumentiraju Stepinčev rodni kraj, obitelj iz koje je potekao, njegove bogoslovske, svećeničke i biskupske dane, suđenje na montiranom procesu, zatočeništvo u Krašiću, veličanstveni oproštaj u katedrali 1960. godine, postupak za njegovo proglašenje blaženim i počast koju mu je iskazao Ivan Pavao II. pohodivši njegov grob.

Izlošci predstavljeni u zbirci potječu iz arhiva Postulature, iz Riznice zagrebačke katedrale, iz Karmela bosonogih karmelićanki iz Brezovice, iz Arhiva Republike Hrvatske, iz obiteljske baštine dr. Josipa Andrića i drugih.