Hrvatski radio

Radio Sljeme

08:14 / 24.04.2022.

Autor: VJR/ HRT Radio Sljeme

Na putu po Zagorju-Lepoglava

Crkva Sv. Marije, freska Ivana Rangera, 18.st.

Crkva Sv. Marije, freska Ivana Rangera, 18.st.

Foto: M.A. / Povijest/HR

U gradu smo zibelki belih fratrov, sega kraja, vel’kih škola i zibelki šlingeraja, u Lepoglavi. Smjestila se Lepoglava  u dolini rijeke Bednje, ili kako će neki reći u usjeku Ivančice i Ravne Gore ili negdašnjem krateru vulkana. Grad se prvi puta spominje 1399. godine, da bi već godinu dana kasnije grof i ban Herman II. Celjski u njemu osnovao pavlinski samostan sa crkvom sv. Marije. Samostan je izgrađen na brijegu gdje se nalazila crkvica sv. Ivana na Gorici. Tamo su Celjski također dali porušiti stari srednjovjekovni grad. Godine 1696. Samostan je postao središte hrvatsko-slavonske pavlinske provincije, te je od svojih početaka pa sve do ukidanja pavlinskog reda 1789. godine bio centar kulturnog, prosvjetnog i znanstvenog rada. Od 1582. pa sve do 1637. godine ovdje je djelovala pavlinska gimnazija, a tijekom druge polovice 17. stoljeća ovdje djeluju filozofski i bogoslovni fakultet, škola.

U Lepoglavi je obranjeno i 75 doktorskih disertacija, pa je Lepoglava stekla i status prvog hrvatskog sveučilišta.


Rad Lepoglavskih pavlina bio je raznovrstan i bogat: bili su stvaraoci hrvatske knjige, odgojitelj, savjetnici, kipari, slikari, promicatelji umjetnosti i kulture i ostavili su neizbrisiv trag u životu Hrvatske. Povrh svega dijelili su sudbinu hrvatskog naroda - bili su veliki rodoljubi. Među brojnim pavlinima mnogo je onih koji zaslužuju da ih se spominje i pamti najznačajniji su, svakako Ivan Belostenec, autor Gazophylaciuma (“kinčene komore, ali nešto gdje je spravljen kinč“) - riznica leksičkog blaga i Ivan Ranger, barokni slikar koji je oslikao kapelu sv. Ivana na Gorici, Sv. Jurja Lepoglavskoj Purgi, Kamenici, Višnjici, , te središnji samostan i župnu crkvu u Lepoglavi, pa je lepoglavska crkva svojevrsna galerija Rangerova stvaralaštva. Ivan Belostenec i Ivan Ranger pavlini su baroknog duha i izraza - riječju i likovnim izrazom. Izuzetna djelatnost pavlina prekinuta je 1786. godine ukidanjem pavlinskog reda, ukazom Josipa II. Zamire sav kulturni i znanstveni rad, a pavlini su iz Lepoglave prognani. Sredinom 19. stoljeća, pavlinski samostan pretvoren je u kaznionicu koja je i danas središnja kaznionica Hrvatske. Tek 2001. godine, nakon stoljeća i pol, pavlinski kompleks odijeljen je od kaznioničkog i predan u vlasništvo i upravi Biskupije varaždinskoj.


Kaznioničko razdoblje od 30. - 90. godina 20. stoljeća obilježeno je velikim povijesnim događajima i političkim previranjima. Tu je teške dane tamnovanja proveo kardinal Alojzije Stepinac, što je poznato široj svjetskoj javnosti. U Lepoglavi ali malo i oko Lepoglave, nastao je radio putopis u društvu s novinarkom Marijom Barić, u gradu koji danas ima ugled baroknog razdoblja i nadaleko poznatu čipku, koja je davno zapažena koja je davno zapažena u Europi. 1937. u Parizu nagrađena zlatnom, 1939. u Berlinu brončanom medaljom, a 1996. godine zapažena je na Ljetnim olimpijskim igrama u Atlanti. 

Emisija

Prstom po globusu

Radio putopis obilježen je zapažanjima, dojmovima i razmišljanjima o svemu što zaokuplja autoričinu pažnju na putovanju. Riječ je najčešće i o potpuno nepoznatom ili tek otkrivenom. Vesna Jurić Rukavina "svojim" prstom iz tjedna u tjedan donosi nove priče iz Hrvatske ili svijeta.

Poslušajte u Slušaonici