Nepregledno blago: Od Matice ilirske do Matice hrvatske i grof Janko Drašković

Pri osnivanju grof Janko Drašković, prvi predsjednik Matice ilirske, rekao je da su Hrvati imali vrijednih književnih djela u 16. i 17. stoljeću „kad još njemačka literatura u zipci bijaše“ – to je jedna od rečenica koja se asocijaivno povezuje s grofom Jankom Draškovićem, ističe prof.dr. Željko Holjevac, ravnatelj Instituta Ivo Pilar.  Matičina prva knjiga, objavljena 1844., bijaše ″Osman″ Ivana Gundulića gdje je nedostajeće XIV. i XV. pjevanje vješto i dostojno dopjevao Ivan Mažuranić, pjesnik i političar koji će 1858. postati predsjednikom Matice ilirske, a 1873. hrvatskim banom, u povijesti upamćen kao izvanredno uspješan vladar u službi naroda. 

U sklopu obilježavanja 180 godina djelovanja Matice Hrvatske održan je znanstveni skup Predsjednci Matice od 1842-1996. Večeras u emisiji „Nepregledno blago“ pažnju posvjećujemo prvom predsjedniku grofu Janku Draškoviću, o kojem govori ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, prof dr. Željko Holjevac, povjesničar.

U Zagrebu je 10. veljače 1842. osnovana Matica ilirska, koja se od 1874. zove Matica hrvatska. U doba narodnog preporoda imala je zadaću brinuti se o Gajevim novinama i tiskari te izdavati znanstvene, poučne i zabavne knjige. Isprva je to bio fond namijenjen izdavanju knjiga koji je osnovala zagrebačka preporodna. Matica ilirska utemeljena je književno i kulturno društvo na krilima ideja hrvatskoga narodnog preporoda, koji je smjerao buđenju i jačanju nacionalne samosvijesti te kulturnomu prosvjećivanju širih slojeva hrvatskoga naroda.

Holjevac pojašnjava i ulogu tadašnjeg plemstva i okruženja u kojem je Drašković gospodarski i književni program Matice ilirske kao „žive akademije“ prvih godina ostvarivao  zajedništvu sa zagrebačkom Čitaonicom kojom je upravljao u zajedništvu s Ljudevitom Gajem, prvakom Hrvatskoga narodnog preporoda. Izvori za proučavanje života i djela Janka Draškovića kao i rada Matice ilirske nalaze se poglavito u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu i na uvidu u ta vrela temelji će se pristup i daljnih osvrta i istraživanja o Draškoviću kao prvom predsjedniku Matice. Posebno je zanimljivo razdoblje djelovanja Janka Draškovića u vremenu kad je kralj Ferdinan V. zabranio ilirsko ime 1843., ali i cijeli povijesni kontekst, politička vizija i standardni hrvatski jezik grofa Janka Draškovića. Grof Janko Drašković rodio se u 20. listopada 1770. u Zagrebu. Umro je 1856. na svojem imanju u Radgoni.

Zanimljivost

Kad se pridružio mladima, imao je preko šezdeset godina, i za sve njih je bio starac. Na poznatoj slici Hrvatski narodni preporod, a to je svečani zastor Hrvatskoga narodnog kazališta koji je Vlaho Bukovac, dovršio 1895., uglavnom su svi istih godina — zreli ljudi, brkati, bradati. Kad je preporodno gibanje započelo — oni su bili mladići. Samo je Janko Drašković tada, pa i na Bukovčevoj slici, u poodmaklim godinama. Na njoj, uz Gundulića na prijestolju, još je 19 »iliraca«, upravo hrvatskih preporoditelja: među književnicima su i glazbenici, i glumci jer je riječ o kazališnome zastoru. Slično je i na litografiji Muževi ilirske dobe na kojoj su prikazani likovi 59 »iliraca«. U sredini slike dva su lika posebno izdvojena: Janko Drašković i Ljudevit Gaj.

Prof.dr. Željko Holjevac kao povjesničar, predavač na katedri povijesti HKS bavi se novijom hrvatskom poviješću s težištem na modernom razdoblju. Trenutačno istražuje i radi na znanstvenom radu koji se odnosi na Liku od prvih ljudi iz kamenog doba do 20. st.