Hrvatski radio

Radio Sljeme

Obilježavamo Dan Državnosti

30.05.2023.

08:52

Autor: Vesna Jurić-Rukavina

Dan Državnosti

Dan Državnosti

Foto: Igor Kralj / PIXSELL/HR

Hrvatska obilježava Dan državnosti, u spomen na konstituiranje prvog demokratski izabranog višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990.godine, kada su stvoreni temelji ponovne uspostave hrvatske državnosti.  

Povodom obilježavanja Dana državnosti, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković i premijer Andrej Plenković položit će vijence kod Spomenika domovini, a gradsko će izaslanstvo kojeg predvodi gradonačelnik Tomislav Tomašević, u povodu obilježavanja Dana državnosti, Dana Grada Zagreba i Dana branitelja Zagreba položiti vijence kod Središnjeg križa, Zida boli, Središnji križ u Aleji hrvatskih branitelja te Kenotafa u Gaju urni.

U povodu Dana državnosti zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša predvodit će od 10 sati misu za Domovinu u Bogoslužnom prostoru blaženog Alojzija Stepinca, na Kaptolu.




Konstituiranje novog sabora, tada još Socijalističke Republike Hrvatske, obavljeno je "u izuzetno svečanom ozračju", zapisao je povjesničar Ivo Perić u knjizi o Hrvatskom državnom saboru.

Sabornica je tog 30. svibnja bila pretijesna za sve zastupnike i goste, u radnom dijelu sjednice najprije je izabrana Komisija za izbor i imenovanja, na čelu s Ivanom Milasom, na čiji je prijedlog izabrano vodstvo prvog višestranačkog parlamenta.

Za potpredsjednike Hrvatskog državnog sabora izabrani su Ivica Percan, Stjepan Sulimanac i Vladimir Šeks.

Stipe Mesić izabran je za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora, a dr. Franjo Tuđman za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske. On se obratio nazočnima i istaknuo kako je kroz dugu povijest "Hrvatski državni sabor bio čuvarom suvereniteta (s izuzetkom razdoblja od 1918. do 1941.) hrvatskoga naroda u odnosu na druge nacionalne i državne zajednice".

Prvi saziv imao je 351 zastupnika i tri vijeća: općina, udruženog rada i Društveno-političko vijeće. Većinu, 207 od 351 mandata, imao je HDZ, Savez komunista Hrvatske - Stranka demokratskih promjena imao ih je 107, Koalicija narodnog sporazuma 21, Srpska demokratska stranka pet, dok je 13 mandata pripalo nezavisnim i zastupnicima nacionalnih manjina.

Sabor iz '90. radio je malo dulje od dvije godine, u kolovozu 1992. održani su izbori za Zastupnički dom Hrvatskog sabora, novi Sabor imao je samo jedan dom i osjetno manje zastupnika, njih 138.

Neovisno o tome, te uz činjenicu da je dio mandata odradio u posebnim, ratnim okolnostima, prvi saziv donio je povijesne odluke o hrvatskoj suverenosti i samostalnosti te o raskidu državnopravnih sveza sa SFRJ, kao i "božićni Ustav".

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.