Očuvanje baštine: Samoborska društva i bratovštine

Tajnik Udruga Ekosspiritus Radovan Librić, inače i ravnatelj Gornjogradske gimnazije, godinama je zauzet je na očuvanju baštine Samobora i okolice. Tako je nastalo i Društvo Sveti Izidor osnovano još 2010. godine, sa ciljevima očuvanja kršćanskih korijena, baštine i kršćanskog identiteta. Članovi su tijekom godina prikupili zavičajnu etnografsku zbirku koja ima više od 700 predmeta. Nakon Društva, osnovana je i bratovština Svetog Jakova. Iako su nam poznate stare bratovštine s otoka i Dalmacije, Samobor ima svoju specifičnost, a to je brojnost bratovština. Njegujući taj povijesni aspekt nastala je i Hrvatska bratovština sv. Jakova koja je započela ambiciozan projekt rekonstrukcije srednjovjekovnih hodočasničkih putova kroz Hrvatsku koji su vodili hodočasnike u Santiago de Compostela.

Društvo Sveti Izidor osnovano još 2010. godine, sa ciljevima očuvanja kršćanskih korijena, baštine i kršćanskog identiteta. Članovi su tijekom godina prikupili zavičajnu etnografsku zbirku koja ima više od 700 predmeta. Veliki fundus narodnih nošnji samoborskog kraja čuva se kao dragocjenost narodnog rukotvorstva, napominje Radovan Librić. Osim narodnih nošnji prikupljen je veliki broj starih fotografija. Zanimljivo je što su članovi Društva aktivni i u tradicijskom vrtu na Cerini u kojeg su posađene brojne trajnice cvijeća, stare sorte povrća i voća. Tako kaže Librić, Naime članovi Društva tako nasljeđuju i sveca Izidora ( Žige ) seljaka,koji je zaštitnik svih onih koji obrađuju zemlju, vinograde i voćnjake.

Iako su nam poznate stare bratovštine s otoka i Dalmacije, Samobor ima svoju specifičnost, a to je brojnost bratovština. Njegujući taj povijesni aspekt nastala je i Hrvatska bratovština sv. Jakova koja je započela ambiciozan projekt rekonstrukcije srednjovjekovnih hodočasničkih putova kroz Hrvatsku koji su vodili hodočasnike u Santiago de Compostela. Naime Hrvatska ima bogatu povijest vezanu uz Camino, ističe Radovan Librić, s nekim privilegijama koje su dodijeljene hodočasnicima u davnini a u sadašnjosti su vraćene.

Hodočasnički put prati srednjovjekovne hodočasničke rute koje povezuju hrvatske crkve i svetišta posvećena svetom Jakovu. Ruta uključuje brojne kulturne, povijesne i prirodne atrakcije Hrvatske. Ruta Camino Hrvatska imat će 18 pojedinačnih dionica. Pojedine etape duge su od 75 do 150 km, a svaka je zamišljena kao jedinstvena hodočasnička staza. Glasoviti El Camino de Santiago (Put sv. Jakova), hodočasnički je put koji vodi do svetišta sv. Jakova u gradu Santiago de Compostella. Njegova je popularnost porasla otkad mu je Vijeće Europe 1987. godine dodijelilo titulu "Glavne ulice Europe", a UNESCO je 1993. g. Camino de Santiago proglasio svjetskom kulturnom baštinom.