Održana manifestacija " Riba Hrvatske – jedi što vrijedi."

Manifestacija "Riba Hrvatske-jedi što vrijedi" održana je danas na Trgu bana Josipa Jelačiča gdje su građani sve do osamnaest sati mogli besplatno kušati različite riblje specijalitete, a riječ je o manifestaciji u okviru projekta koji su poduprli Hrvatska gospodarska komora i resorno ministarstvo.

S ciljem da osvijesti građane o vrijednosti i kvaliteti koju riba i riblji proizvodi imaju za zdravlje njezinih potrošača, na središnjem je gradskom trgu održana manifestacija u okviru projekta Riba Hrvatske jedi što vrijedi, gdje su Zagrepčani mogli kušati neke od morskih specijaliteta. Za te potrebe pripremljeno je 6 tona ribe, a na meniju su se  pronašle pržene orade, brancini, inćuni, srdele, a od slatkovodnih riba pastrve. Manifestaciju je predstavila državna tajnica iz Ministarstva poljoprivrede Marija Vučković naglasivši kako je manifestacija rezultat projektnih aktivnosti HGK-a i ministarstva poljoprivrede. Riječ je o vrlo vrijednom projektu u kojega je uloženo ukupno 6,3 milijuna kuna, tvrdi Vučković.

No, bez obzira na uložene napore Hrvatske gospodarske komore i resornog ministarstva na podizanje svijesti građana, posljednji podaci o potrošnji ribe na nacionalnoj razini manji su u odnosu na ostale zemlje Europske unije, tvrdi Dragan Kovačević iz Hrvatske gospodarske komore.  Podaci o konzumaciji ribe u Hrvatskoj govore da nismo nacija koja preferira takvu vrstu hrane, nažalost o tome govori podatak da prosječni hrvatski građanin godišnje pojede 10 kilograma ribe što je dvostruko manje od prosječnog Europljanina, objašnjava Kovačević i nastavlja kako je ovakav negativni trend rezultat nerazvijene kulture života, a ne cijena kako se često misli. Ukoliko dođe do veće potrošnje i ako razvijemo veću kulturu i svijest o potrošnji to će utjecati na cijenu i na spektar novih proizvoda kojim ćemo opskrbljivati naše tržište, no prije svega moramo utjecati na svijest potrošača u obitelji i školama, zaključio je. 

Da na konačnu odluku o kupnji ribe uvelike utječe kultura života slaže se i Vučković, no dodaje kako nije presudna. Ja se ne bih usudila govoriti o kulturi života niti bih komentirala cijene ribe u aposolutnim terminima, ali činjenica je da postoji jaz u kupovnoj moći i u samim cijenama, no kako raste uzgoj i proizvodnja tako će i dostupnost ribe na tržištu biti veća, čime će se disbalans u kupovnoj moći i cijeni postupno smanjivati, objašnjava Vučković.

Sugrađani koji su se danas našli na središnjem gradskom trgu otkrili su nam da vole jesti ribu, a neki je kupuju i više puta tjedno. Ja ju jedem barem jedanput i nije važno je li plava ili bijela, otkrio je jedan sugrađanin. Tjedno dvaput jedem ribu jer sam svjesna što ona sve ima za zdravlje, dodala je druga.

Iako statistički podaci govore da Hrvati nisu nacija koja preferira ribu i morske proizvode, dugi redovi na središnjem gradskom trgu ipak sugeriraju kako i oni koji možda nemaju razvijenu kulturu konzumiranja morskih proizvoda žele i vole jesti ribu. No,kao važan čimbenik u tome hoće li je kupiti, treba uzeti u obzir cijene proizvoda, kupovnu moć građana te svakako njihov stil života.