Hrvatski radio

Radio Sljeme

18:57 / 17.02.2022.

Autor: Nevena Saraga

Otvorena velika izložba Vlahe Bukovca u Klovićevim dvorima

Autoportret, Vlaho Bukovac

Autoportret, Vlaho Bukovac

Foto: Radio Sljeme/ns / HRT

Izložba "Korijeni i krila. Vlaho Bukovac u Zagrebu, Cavtatu i Beču, 1893.-1903", o životu i djelu velikoga slikara u njegovom zagrebačkom, cavtatskom i bečkom razdoblju postavljena je u Galeriji Klovićevi dvori.

Priređena u godini u kojoj se obilježava stota obljetnica Bukovčeve smrti, izložba u kronološkom slijedu govori o Bukovčevu dolasku u Zagreb, afirmaciji i odlasku iz Zagreba, a potkrijepljena je dokumentarnim materijalima, arhivskom građom, do sad neizlaganim djelima i novim otkrićima.


Otvara se četiri godine nakon odlično prihvaćene i posjećene izložbe "Vlaho Bukovac u Parizu 1878.-1892.", posvećene njegovom formativnom razdoblju stvaralaštva u Parizu, s izletima u domovinu i Englesku.

Aktualna izložba fokusira se na njegov opus iz razdoblja kada je postao središnje ime u kulturnom životu Zagreba.


- U ovom segmentu bavili smo se njegovim dolaskom u Zagreb i kako je to utjecalo na Zagreb, metropolu u nastajanju nakon velikog potresa 1880. godine, kada se grade ključne zgrade za razvitak kulture, gospodarstva i umjetnosti. U svim tim institucijama kulture i umjetnosti svoju ulogu, i to jednu od ključnih, imao je Vlaho Bukovac, ističe autorica izložbe Petra Vugrinec koja dodaje i da izložba prikazuje što se tada događalo na društveno-političkom planu, koje su ga to obitelji poduprle i koje su bile bitne za institucije kao što su HAZU, HNK, Umjetnički paviljon, odnosno za jezgru i današnjeg kulturnog života u Zagrebu.


Koautor Dragan Damjanović smatra kako je onodobnom građanstvu Bukovac bio privlačan iz istih razloga zbog kojih je privlačan i današnjim kolekcionarima kao vjerojatno najcjenjeniji hrvatski slikar na tržištu umjetnina, a to je ravnoteža između akademskog realizma i slikarske slobode.

Najveći dio opusa portreti su zagrebačkog te kasnije cavtatskog i dubrovačkog građanstva koje si je moglo priuštiti Bukovca jer to, kaže Damjanović, nije bilo jednostavno, radovi su se prodavali  za enormne iznose.

- Javne narudžbe radio je za po tri tisuće forinti, a godišnja plaća Hermana Bollea kao ravnatelja Obrtne škole bila je 1500 forinti. Znao je dobiti duplu godišnju plaću jednog visokog javnog službenika u to vrijeme u Hrvatskoj, rekao je.


Djela za izložbu prikupljena su iz brojnih muzejsko-galerijskih institucija diljem Hrvatske i susjednih zemalja te od privatnih vlasnika, čije su mnoge slike potpuno nepoznate današnjoj publici.


Izložba "Korijeni i krila. Vlaho Bukovac u Zagrebu, Cavtatu i Beču, 1893.-1903" može se u Galeriji Klovićevi dvori razgledati do 22. svibnja.


Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.