Procesija "Za križen" i tradicija pisanica

Procesija za križen se odvija se na otoku Hvaru u noći između Velikog četvrtka i Velikog petka u krugu stvorenom kroz mjesta Jelsu, Pitve, Vrisnik, Svirče, Vrbanj i Vrbosku (u smjeru kazaljke na satu. Cilj je procesije posjet Božjem grebu, grobu koji se nalazi na oltarima svih župnih crkava u krugu, no u skladu sa željama križonoše procesija uz župne može pohoditi i druge crkve ili kapelice. U procesiji sudjeluju križonoša, njegova pratnja te vjernici i hodočasnici. Okosnica procesije je Gospin plač, osmerački pasionski tekst star nekoliko stoljeća kojeg u formi glazbenog dijaloga pjevaju izabrani pjevači, kantaduri. Nastanak procesije se veže uz raspelo Svetog križića, koje se od 1510. godine čuva u hvarskoj katedrali. 

Prema zapisima u arhivu, križić je 1510. bio na čuvanju u kući Nikole Bevilaque. U vrijeme nemira između pučana i plemića, 6. veljače 1510., križić je prokrvario. Tada na Hvaru počinje intenzivno štovanje križa. Prvi pismeni zapis o procesiji datira od 16. veljače 1658. godine. Godine 2009. tradicija procesije " Za križen" je upisana na UNESCO-v popis nematerijalne svjetske baštine u Europi. Više puta je naš zagrebački svećenik Nedjeljko Pintarić sudjelovao u procesiji "Za križen" te napisao nadahnut članak , " Ljudska i Božja utjeha" za Hrvatsku reviju, Matice Hrvatske. 

Uz Uskrs neizostavna je pisanica koja zbog načina oslikavanja od 2008. godine u Hrvatskoj ima status nematerijalnoga dobra. Jaje je simbol novoga života te Isusova napuštanja groba i uskrsnuća. Čvrsta ljuska jajeta simbolizira zapečaćeni grob, u kojem je bilo Isusovo tijelo. Probijanje ljuske je simbol Isusova uskrsnuća. O značenju pisanice, njenoj tradiciji