Hrvatski radio

Radio Sljeme

08:49 / 10.02.2022.

Autor: Vesna Jurić Rukavina

Proslava Stepinčeva u Zagrebu

Slika bl. Stepinca u Nacionalnom svetištu Mariji Bistrici

Slika bl. Stepinca u Nacionalnom svetištu Mariji Bistrici

Foto: Vesna Jurić-Rukavina / Hrvatski radio

Svečano euharistijsko slavlje na spomendan blaženoga Alojzija Stepinca predvodit će zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u 17 sati ispred zagrebačke prvostolnice. Kao duhovna priprema za proslavu blagdana bi. Alojzija Stepinca slavila se todnevnica u župama koje je Blaženik prve osnovao vršeći službu zagrebačkog nadbiskupa. Riječ je o tri župe u Zagrebu, Krista Kralja na Trnju, Svetog Nikole Tavelića u Kustošiji te Župi sv. Mihaela Arkanđela u Zagrebu u Dubravi. Stepinac je umro je u Krašiću 10. veljače 1960. Njegov grob u zagrebačkoj prvostolnici, do potresa u ožujku bilo je i stalno je mjesto hodočašća vjernika.  Alojzija Stepinca blaženim je proglasio sv. Ivan Pavao II., 3. listopada 1998. u Mariji Bistrici, tijekom svoga drugog pohoda Hrvatskoj.



Alojzije Viktor Stepinac rođen je 8. svibnja 1898. u Brezariću u župi Krašić. Nakon završene sjemenišne gimnazije unovačen je u austrijsku vojsku te je sudjelovao u Prvom svjetskom ratu. Nakon toga kratko je pohađao Agronomski fakultet u Zagrebu koji je napustio jer se želio baviti poljoprivredom na očevu imanju. U ljeto 1924. se odlučio za svećeničko zvanje. Ujesen ga zagrebački nadbiskup Antun Bauer šalje u Rim gdje je studirao do 1931. godine. 


Za svećenika je zaređen 26. listopada 1930., a četiri godine potom izabran je za zagrebačkog nadbiskupa koadjutora. Nakon smrti nadbiskupa Bauera 1937. godine, Stepinac je postao zagrebački nadbiskup. U to vrijeme osnovao je brojne nove župe u Zagrebu. A na njegovu inicijativu osnovan je nadbiskupijski Caritas koji je pomagao svima ne praveći razlike na temelju narodnosti, rase ili vjeroispovijesti. Utjecali su mu se siromasi i prognanici sa svih strana. Zbog svega toga, a osobito zbog osuda fašističkih i nacističkih progona, postao je vlastima nepoćudna osoba. GESTAPO je pripremio plan da ga ubije, a vlasti NDH -a su nekoliko puta tražile da ga Sveta Stolica makne s nadbiskupske stolice u Zagrebu.


Nakon rata, komunističke vlasti su ga zbog njegove vjernosti Rimu, na montiranom sudskom procesu osudile na 16 godina zatvora s prisilnim radom. Zatvoren je u kaznionicu u Lepoglavi na pet godina. Posljednje godine života proveo je u kućnom pritvoru u župnom dvoru u Krašiću. U znak priznanja njegova mučeništva, papa Pio XII. ga je 11. siječnja 1953. imenovao kardinalom. U zatočeništvu, strogo izoliran, napisao je na tisuće stranica propovijedi. Uputio je mnogim biskupima, svećenicima i vjernicima više od 5 tisuća pisama od kojih je sačuvano oko 700. Molitva za neprijatelje i praštanje svima bila je stalna tema njegovih izjava i pisama kao i triju oporuka.




Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.