Prstom po globusu: Jedna šetnja Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti

Na mjestu gdje je danas HAZU bilo je kukuruzište na Zrinjevcu. Utemeljitelj J.J. Strossmayer nije imao problema s tom lokacijom, ali ni građani Zagreba koji su se usprotivili jednoj prije ponuđenoj, preko puta realke na Griču. Herman Bollé je rukovodio radovima i Akademijina palača je dovršena za tri godine. Te iste 1880.g.,u njoj se održala i prva razredna sjednica. Od osnutka do danas na čelu HAZU bilo je 18 predsjednika. Prije sadašnjeg Velimira Neidhardta, bio je Zvonko Kusić koji je vrata otvorio široj javnosti. Više nije bila enigma što se radi iza velikih vrata. Akademik Kusić u jednoj šetnji od Atrija Akademije i Bašćanske ploče, pa po katovima, u radnoj sobi koja je bila u davnini i Strossmayerova, otkrio nam je i tajni prolaz. Svega ima u toj našoj Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti!

Akciju za osnivanje Akademije u Zagrebu započeo je 1860. đakovačko-srijemski biskup Josip Juraj Strossmayer. On predaje banu Josipu Šokčeviću zakladni list na 50.000 forinti za osnivanje Akademije uz popratno pismo u kojem izražava želju da bi se u Akademiji “imali stjecati svi bolji umovi (…) da viećaju kojim bi se načinom imala najpreče stvoriti jedna narodna knjiga na slavjanskom jugu, i kako bi imala uzeti u svoje okrilje sve struke čovječje znanosti”.

Pitanje osnivanja Akademije biskup je Strossmayer službeno pokrenuo na sjednici Hrvatskoga sabora od 29. travnja 1861. Danas je taj datum Dan HAZU. Sabor je na njegov prijedlog istoga dana izabrao odbor koji će izraditi statut Akademije, s jasnom svrhom i ustrojem. Ali, car i kralj Franjo Josip tek je nakon pet godina svojim ručnim pismom od 4. ožujka 1866. potvrdio njezina pravila. Nakon potvrde pravila Sabor je izabrao prvih 16 Akademijinih članova. Biskup je Strossmayer izabran za pokrovitelja, a istaknuti hrvatski povjesničar dr. Franjo Rački za predsjednika Akademije. 

U samom početku, Akademija je bila smještena u zgradi današnjeg Prirodoslovnog muzeja a potom u Narodnom domu u Opatičkoj ulici. Strossmayer je razvio ideju o gradnji primjerenog sjedišta Akademije i Galerije slika. Prva predviđena lokacija za podizanje palače bila je “zaravnak nasuprot zgradi realke na Griču”, no taj je prijedlog ubrzo odbačen zbog negodovanja građanstva. Gradski odbor za lokaciju Akademije 1876. godine donosi odluku da se ista gradi na južnoj strani Zrinskog trga, što je i inače bilo jedno od ponuđenih rješenja. S ovom odlukom bio je suglasan i sam biskup Strossmayer.

S obzirom na novu lokaciju Schmidt je 1877. godine napravio novi projekt Akademijine palače kojeg je preradio uz pomoć Hermana Bolléa koji je rukovodio radovima. Palača je dovršena za tri godine, 1880., a te je godine 22. listopada u njoj održana i prva razredna sjednica. 

Veliki potres koji je te godine zadesio Zagreb znatno je oštetio zgradu i time odgodio njenu primopredaju i službeno otvorenje. Na četvrtu godišnjicu velikog potresa 9. studenog 1884. palača je svečeno predana Upravi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a Strossmayerova galerija otvorena za javnost.

U potresu koji je 22. ožujka 2020. pogodio Zagreb stradalo je i devet zgrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti kojima predstoji višegodišnja obnova tijekom koje će se ukloniti štete od potresa, uz njihovo istodobno unapređenje i osuvremenjivanje. Sama palača HAZU pretrpjela je manja oštećenja, ali nakon 2020. sve su njezine umjetnine u čuvaonici.

Od osnutka do danas na čelu HAZU bilo je 18 predsjednika. Predjsednik HAZU, Zvonko Kusić bio je 17, a sadašnji je Velimir Neidhardt.

Zvonko Kusić je otvorio Akademiju javnosti. Za vrijeme njegova mandata osnovani su novi Akademijini zavodi u Rijeci, Križevcima, Đakovu i Velikoj Gorici te u Zagrebu Hrvatski muzej medicine i farmacije i Zavod za promet. Otvorena je Memorijalna soba hrvatskih nobelovaca, a u palači HAZU počeli su se održavati koncerti. U doba njegova predsjednikovanja Akademija je, uz ostalo, prvi put donijela svoj strateški plan, prva u povijesti objavila je popis hrvatskih prirodnih dobara, sudjelovala je u izradi Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i prvi je put za svoje projekte dobila sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Kako je vrata otvorio široj javnosti i kroz Dane otvorenih vrata i Noć muzeja i Božićne koncerte snimili smo priču za „Prstom po globusu“ u vrijeme predsjednikovanja akademika Zvonka Kusića. Od Atrija Akademije i Bašćanske ploče, pa po katovima, pa u radnoj sobi koja je bila u davnini i Strossmayerova radna soba.