Prstom po globusu: Slavonskim vrhovima-Papuk

U nizini Slavonije za koju kažu da je ravna kao stol, vrhovi do tisuću metara nadmorske visine djeluju kao gorostasi. Gorja su prekriveno bogatim gustim šumama koje su dobro očuvane, a posebno su vrijedne šume panonske bukve i jele u višim predjelima. Kažu mnogi kako je najljepša planina Slavonije, Papuk. Ona ima mnogo toga što nudi ali i skriva. Od razvedenih grebena i uvala, s bujnom vegetacijom, florom i faunom, uz obilje izvorske vode, i svog slapa Skakavca. Ni jedan posjet Papuku ne može biti bez Jankovca kojeg je davno posložio u svojoj viziji grof Josip Janković. Ondje na Papuku u pričama planinara oživljuje se i posljednji "slavonski Robin Hood".  Šuma je šuma a u njoj je i prvi hrvatski geopark, član europske i UNESCOve svjetske mreže geoparkova.

Slavonskim vrhovima hodamo uz prof.dr.sc. Vladu Obada poznatag germanista i publicista, sada umirovljenog sveučilišnog profesora u Osijeku, vrlo aktivnog planinara PD „Zanatlija“ koji je osmislio „Podunavski pješački put“ koji započinje na Mišinom brdu ispred Aljmaša, prolazi kroz Aljmaš, nastavlja uz Dunav i završava u Erdutu. Put nije zahtjevan i traje ukupno oko pet sati.

U zapisu o „Slavonskim vrhovima-Papuk“, snimljen je planinar Đuro Conjar koji je ophodao slavonsku planinarsku obilaznicu za 9 dana, u 8 dana hoda.

Papuk, grof Janković i njegova poučna staza 

Na mjestu danas slavnog izletišta Jankovac, u 18. stoljeću nalazilo naselje njemačkih staklara koji su radili u staklani “Skakavac”, nazvanoj po vodopadu Jankovačkog potoka. Tvornica je prestala raditi kad su se iscrpile šume iz kojih se uzimalo drvo potrebno za proizvodnju čađe. Na ruševinama nekadašnje staklane voćinski vlastelin Josip Janković je 1801. godine podignuo lovački dvorac u kojem su se održavali brojni susreti tadašnje plemićke slavonske gospode, a često je tu svoje vrijeme provodio i đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer. U blizini dvorca grof Janković je dao iskopati dva jezerca u kojima se kasnije uzgajala pastrva. Potkraj 19. stoljeća dvorac je napušten te je danas nestao bez traga. Ono po čemu je Jankovac ipak najpoznatiji, je slikoviti slap kojeg je stvorio grof Janković kad je Jankovački potok usmjerio preko 17 metara visoke stijene. Tako je nastao slap Skakavac koji se ruši u duboko korito potoka Kovačice, razbijajući se o vapnenačke stijene. 

Iznad doline i njena dva jezerca nalazi se grobnica grofa Jankovića. U čast grofa Jankovića na Jankovcu je izgrađena „Grofova poučna staza“ koja je duga 2,3 kilometra i može se prijeći za dva sata, s obzirom na to da nije zahtjevna. Uz stazu su postavljene poučne table sa sadržajima koje objašnjavaju pojedine prirodne ili kulturno povijesne zanimljivosti uz koje staza prolazi. U neposrednoj blizini iznad grobnice nalazi se oko 20 metara duga Maksimova špilja nazvana po hajduku Maksimu Bojaniću ili „slavonskom Robin Hoodu“.